Predmet poznatiji pod nazivom slučaj "Hrvatska samouprava" odnosi se na razdoblje nakon izbora održanih u BiH u listopadu 2000. godine kada je vlast u zemlji preuzela široka koalicija oporbenih stranaka predvođenih Socijaldemokratskom partijom BiH (SDP).
Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ) na čijem je čelu bio Jelavić rezultate tih izbora odbila je priznati uz tvrdnju kako jedino ta stranka ima legitimitet zastupati interese hrvatskog naroda u toj zemlji.
Krajnji rezultat bio je pokušaj uvođenja samouprave predvođene HDZ-om u dijelovima zemlje s hrvatskom većinom zbog čega je tadašnji Visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch smijenio Jelavića i veći broj drugih stranačkih dužnosnika.
Optužnica koju je podigao posebni odjel pri Tužiteljstvu BiH za borbu protiv organiziranog i gospodarskog kriminala te korupcije, na čijem je čelu Kanađanin John McNair prvobitno je uz Jelavića, Prcu i Čurčića teretila još četvoricu bivših hrvatskih dužnosnika politički sankcioniranih zbog sudjelovanja u ovom projektu.
Sud je međutim odbacio dijelove optužnice koji su se odnosili na navodni pokušaj ugrožavanja ustavnog poretka i odvajanje dijelova BiH s hrvatskom većinom.
Na snazi je ostao samo dio optužnice koji se odnosi na pokušaj Jelavića, Prce i Čurčića da raspuste hrvatsku sastavnicu Vojske Federacije BiH i na taj način onemoguće vlasti u BiH i Federaciji u preuzimanju kontrole nad vojnim strukturama.
Ante Jelavić i Dragan Čurčić u ovom će se postupku braniti sa slobode a Prce iz zatvora gdje se nalazi na odsluženju kazne od pet i pol godina.
Ta kazna izrečena mu je nakon priznanja krivnje po dijelu optužnice koja ga je teretila u slučaju "Hercegvačka banka".
Suđenje u ovom slučaju u kojemu je Jelavić prvi na popisu okrivljenih još traje.
Ante Jelavić proveo je više od godinu dana u zatvoru nakon što je uhićen na temelju te optužnice a na slobodu je pušten početkom ovog mjeseca uz novčani polog od 250 tisuća eura i zabranu napuštanja prebivališta u Mostaru.