Velika većina tih ljudi potječe iz Azije i Latinske Amerike a mnogi od njih rade u poljoprivredi ili su zatvoreni u logore, tumači ILO, naglašavajući da su najteže žrtve takvog rada djeca koja čine 40 do 50 posto prisilne radne snage.
U trgovini ljudima najveću zaradu, od 32 milijarde dolara godišnje, osigurava bijelo roblje u zapadnim zemljama, pri čemu 28 milijardi dolara zarade proizlazi iz pružanja seksualnih usluga.
Tradicionalni je glavni uzrok prisilnog rada siromaštvo te klasna i rasna diskriminacija a u posljednje vrijeme ključnu ulogu igra globalizacija, ističe koordinator ILO-a za borbu protiv prisilnog rada Patrick Belser.
"Prisutna je tendencija slabljenja tradicionalnih oblika, vezanih za diskriminaciju, siromaštvo i zastarjele poljoprivredne sustave dok su suvremeniji oblici traffickinga (pod utjecajem globalizacije) najvjerojatnije i te kako u porastu", procjenjuje Belser.
Čak i velike kompanije profitiraju od prisilnog rada koji je definiran kao rad pod prijetnjom sile i protiv volje - budući da im sklapanje lanca ugovora s različitim kompanijama za odvojene dijelove poslovanja uskraćuje pristup detaljnim informacijama o lancu opskrbe, ističe ILO.
Ogroman pritisak na proizvođače da smanje cijene potaknuo je neka poduzeća da posegnu za prisilnim radom kako bi mogle opskrbljivati zapadne kompanije, tvrdi agencija.
"Identificirali smo sektore za koje se opravdano strahuje da prisilni rad možda prodire u lanac opskrbe privatnih kompanija, uključujući i velika imena", kazao je Roger Plant, direktor ILO-va programa za borbu protiv prisilnog rada, ne želeći navesti imena.
U izvješću se navodi da 9,8 milijuna ljudi na prisilnom radu služi privatnom sektoru dok je 2,5 milijuna njih na rad sile vlade ili vojne skupine.