HINA - Financijski servis
Dobro upravljanje uvjet je boljeg životnog standarda a ne obrnuto, konstatirala je Svjetska banka u izvješću koje je početkom tjedna objavljeno u Washingtonu.
"Dobro upravljanje nije luksuz koji si mogu priuštiti samo bogate zemlje", navedeno je u izvješću Svjetske banke u kojem su ocijenjene vlade 209 zemalja ocjenama u rasponu od minus 2,5 do plus 2,5.
Slovenija, baltičke zemlje, Bocvana i Čile izdvojeni su kao primjeri tranzicijskih zemalja s visoko kvalitetnim političkim upravama. Siromašne pak zemlje čeka još puno posla na području pravne države, pouzdane administracije i pravnog sustava, političke stabilnosti i borbe protiv korupcije, istaknuto je u izvješću.
Poboljšanje u sustavu upravljanja moguće je a osigurat će i visoke dividende, tvrdi Svjetska banka, procjenjujući da bi poboljšanje od jedan posto u samo jednoj od šest komponenti koje čine sustav dobrog upravljanja dugoročno rezultiralo rastom prihoda po stanovniku za 300 posto.
Međunarodna financijska institucija uključuje u svoj sustav ocjenjivanja šest komponenti: politička, građanska i ljudska prava, učinkovitost vlade, pro-tržišnu politiku, vladavinu zakona i kontrolu korupcije.
Među zemljama izdvojenim zbog ulaganja značajnih napora u posljednje vrijeme u smjeru dobrog upravljanja našle su se Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija i Crna Gora, Slovačka, Indonezija, Gana, Sierra Leone i Peru zbog zaštite građanskih i ljudskih prava te Južnoafrička Republika, Južna Koreja i Bugarska zbog poboljšanja u administrativnom sustavu.
Mnoge su države dobile lošije ocjene nego u ranijem razdoblju a Svjetska banka zaključuje da je kvaliteta upravljanja u razdoblju od 1996. do 2004. općenito "stagnirala".
"Usprkos nisu blistavih primjera činjenica je da u prosjeku ni bogate ni siromašne zemlje nisu u proteklih osam godina poboljšale svoje standarde upravljanja", zaključio je koautor izvješća Daniel Kaufmann, direktor globalnog sustava upravljanja u institutu Svjetske banke.