Otvaranje toga muzeja, nakon katedrale najznačajnijeg kulturnog objekta u Trogiru, u kulturnoj je javnosti ocijenjeno kao događaj desetljeća. Muzej, u čijem će se postavu, medu ostalim, naći djela Blaža Jurjeva Trogiranina, Ivana Duknovića, Nikole Firentinca te sav pisani materijal trogirskog kaptolskog arhiva, rezultat je desetogodišnjeg rada konzervatora i restauratora iz Hrvatske i inozemstva na obnovi pokretne i nepokretne spomeničke baštine.
Kako se doznaje od voditelja projekta obnove trogirskoga spomeničkog blaga mr. Radoslava Bužančića iz Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Splitu, na cijelom prvom katu župnoga dvora, osim blaga iz katedrale, bit će smještene i umjetnine do sada izložene u Pinakoteci u crkvi sv. Ivana Krstitelja, gdje su bile izložene vlazi i propadanju, ali i opasnosti od krađe.
U trima sobama bit će predstavljen gotovo cijeli opus Blaža Jurjeva Trogiranina, najvećeg umjetnika kojega je Trogir imao u ranom 15. stoljeću. U jednoj će sobi biti izložena Bellinijeva djela, od kojih su najpoznatije nekadašnje renesansne vratnice katedralnih orgulja, te vrlo vrijedne slike rane renesansne umjetnosti koje je ta pinakoteka sadržavala.
Jedan je od najznačajnijih izložaka i poliptih pronađen sasvim slučajno skriven kao građevinska daska unutar korskih sjedišta u katedrali, a koji je pripadao najranijoj oltarnoj instalaciji. Na poliptihu će se vidjeti rezultat rada stručnjaka splitskog konzervatorskog odjela i Bavarskog instituta u Muenchenu.
Bit će izloženo i više od 360 listina, pergamena, kodeksa, inkunabula, najranijih dokumenata trogirske pisane baštine do 1500. godine. Restauriran je i najveći dio liturgijskoga srebra i ruha što je već sada dio postava riznice katedrale. U dosadašnjoj pinakoteci ostat će izložen dio zbirke kamenih materijala od kojih su najznačajnija djela Nikole Firentinca i Ivana Duknovića. Tu će biti izložena i četiri Vittorijeva apostola s vrha zvonika katedrale koji su zamijenjeni replikama kako bi se izvornici sačuvali od daljnjeg propadanja zbog izloženosti vremenskim prilikama koje su im do sada umnogome naštetile.
Osim Ministarstva kulture, koje je inicijator i glavni financijer obnove, te grada Trogira i njegovih župljana, potporu pružaju i najveće svjetske fundacije namijenjene obnovi i zaštiti spomeničke baštine, što, prema Bužančićevim riječima, pokazuje kakvo važno mjesto zauzima trogirska, odnosno hrvatska baština u svijetu. Procjena je da se na godinu u obnovu pokretne i nepokretne baštine ulagalo oko milijun kuna.
Obnovljeni i na pravi način predstavljeni spomenici i blago donijet će i nove važne prihode za daljnju obnovu i održavanje, kaže Bužančić, jer je riječ o golemim potrebama koje sam Trogir i njegova župa ne mogu sami namiriti, pa bi im spomenici postali neizdrživ teret. Trogir će i posredno dobiti puno više, zaključuje, jer na taj način u kulturnom smislu postaje izvanredna europska destinacija iznimno privlačna suvremenim turistima.