"Zločin je zločin i on se mora identificirati. Zločini u Oluji nisu se desili izolirano, već uz određeni stupanj organiziranosti i u izmjenama optužnice se to željelo precizirati", kazala je u telefonskom razgovoru Florence Hartmann.
Takve izmjene optužnice i proširenje broja sudionika udruženog zločinačkog pothvata ne znače da se inkriminira cijela operacija "Oluja" ili da se tretira kao zločinački pothvat, već je riječ o ispunjenju naloga sudskog vijeća za preciziranjem optužnice, kazala je Hartmann.
Sudsko vijeće je nalogom od 8. ožujka 2005. među ostalim zatražilo od Tužiteljstva da "osigura detaljniju identifikaciju navodnih sudionika udruženog zločinačkog pothvata poimenično, ili ako nije moguće, nekom odgovarajućom kategorizacijom ili grupiranjem".
U optužnici podignutoj 24. listopada 2004. kao sudionici udruženog zločinačkog pothvata "s ciljem trajnog uklanjanja srpskog stanovništva iz Krajine", uz neposredno optužene, navedeni su general Ante Gotovina, predsjednik Franjo Tuđman, ministar obrane Gojko Šušak i "ostali".
Ispunjavajući nalog vijeća, Tužiteljstvo je termin "ostali" pretvorilo u: "načelnike glavnog stožera generale Janka Bobetka i Zvonimira Červenka, razne časnike, dužnosnike i članove hrvatske Vlade i političkih struktura, na svim razinama (uključujući i općinske vlasti i lokalne organizacije); razne čelnike i članove HDZ-a, razne časnike i pripadnike oružanih snaga RH, uključujući HV i HRV, specijalnu i civilnu policiju, i druge sigurnosne i obavještajne službe RH, i druge osobe znane i neznane".
Činjenicu da je takva definicija u hrvatskoj javnosti doživljena kao inkriminiranje cjelokupne političke i vojne strukture RH iz 1995., Hartmann nije željela komentirati napomenuvši kako je to pogrešno shvaćanje te da su slične definicije primjenjene i u drugim haškim optužnicama.
Takav široki krug neimenovanih sudionika zločinačkog pothvata postoji i u optužnici protiv šestorice bivših čelnika Herceg-Bosne, na što su se njihovi odvjetnici žalili, te u optužnici protiv bivšeg predsjednika Srbije Milana Milutinovića i ostalih.
Na upit o tome zašto je Tužiteljstvo odustalo od najavljenog spajanja optužnice protiv Čermaka i Markača s onom protiv Gotovine, glasnogovornica je iznijela pretpostavku da je razlog što je Gotovina još u bijegu, dodajući kako se spajanje može zatražiti kada on stigne u Den Haag.
Generala Čermaka, zapovjednika Zbornog mjesta Knin nakon Oluje i Markača, zapovjednika specijalne policije MUP-a RH u operaciji, tereti se u sedam točaka za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja počinjeno nad srpskim civilima na širem kninskom području, tijekom i nakon operacije Oluja.
ICTY-u su se predali 11. travnja 2004. a idućeg dana su pred sucem odbacili sve optužbe. Na privremenoj slobodi su od prosinca 2004.