Ruski predsjednik Vladimir Putin je u govoru održanom na Crvenom trgu od svijeta zatražio da "nikad više ne dopusti ponovni Hladni rat" ili neki drugi rat, te je rusko-njemačko pomirenje nazvao jednim od najvećih postignuća nakon Drugog svjetskog rata u Europi.
"Nikada nismo dijelili pobjedu na svoju i tuđu. Uvijek ćemo pamtiti pomoć saveznika - SAD-a, Velike Britanije, Francuske i drugih zemalja antinacističke koalicije, njemačkih i talijanskih antifašista", rekao je ruski predsjednik Putin. "Danas posvećujemo dan hrabrosti svih Europljana koji su se suprotstavili nacizmu".
"Povijest nas ući da države i narodi moraju učiniti sve što mogu kako ne bi dopustili zatvaranje očiju na pojavljivanje novih smrtonosnih doktrina, bilo čega što može biti plodno tlo za nove prijetnje", rekao je ruski predsjednik u svom govoru na paradi.
Naša politika temelji se na idealima slobode i demokracije i pravu svakog naroda da izabere svoj vlastiti put razvitka, kazao je Putin.
Grandiozna vojna parada počela je u 10 sati ujutro po lokalnom vremenu kao što je počela i parada 7. studenoga 1941. na godišnjicu Oktobarske revolucije s koje su ruski vojnici direktno otišli na front jer su Nijemci bili blizu Moskve.
S tribina na Crvenom trgu vojnu paradu je gledalo više od 8.000 ljudi, među kojima strani gosti i oko 2.500 ratnih veterana.
Osim predsjednika zemalja antifašističke koalicije proslavi su nazočili čelnici Njemačke, Italije i Japana, kao i međunarodnih organizacija - UN-a, UNESCO-a, EU-a.
Još 2.500 veterana pobjedničke koalicije prodefiliralo je Crvenim trgom u vojnim kamionima i u 130 posebno za tu prigodu izrađenih ogromnih automobila ZIL, kabriolet verzija, koje su koristili najviši sovjetski partijski dužnosnici, poput Leonida Brežnjeva i Jurija Andropova. U mimohodu je prošlo i sedam tisuća ruskih vojnika, a u paradi je sudjelovalo i vojno zrakoplovstvo.
Nakon parade čelnici su zajedno položili vijenac na spomenik Neznanom junaku podno južnih zidina Kremlja, u Aleksandrovskom vrtu gdje se nalaze spomenik i Vječna vatra.
Obilježavanje 60. obljetnice Dana pobjede pratilo je oko 3.000 akreditiranih novinara iz 64 zemlje, a zajedno sa snimateljima, tehničarima i ton majstorima bilo ih je gotovo 6.000.
Moskva je dočekala svjetske čelnike u svečanom ruhu. Nakon što je ruska prijestolnica prvo temeljito očišćena posvuda su izvješene zastave i dekoracije. Postavljeni su plakati i veliki panoi na kojima piše Sretan dan pobjede, Moskva - grad heroj, Slava herojima.
Neki plakati prikazuju ruske vojnike u Drugom svjetskom ratu kako vješaju crvenu zastavu sa srpom i čekićem na Reichtag, a nedaleko od njih su reklamni panoi na kojima se oglašavaju njemačke banke, automobili i drugi proizvodi. To samo pokazuje da 60 godina nakon završetke rata odnosi između Rusije i Njemačke cvjetaju i, kako je nedavno izjavio njemački kancelar Gerhard Schroeder, "nikad nisu bili bolji".
U Moskvi su na snazi neviđene mjere sigurnosti. Oko 30 tisuća djelatnika snaga sigurnosti - policajaca, tajnih agenata, pripadnika specijalnih policijskih snaga i vojnih specijalaca - raspoređeno je u ruskoj prijestolnici u dane slavlja. Pazilo se na sve pojedinosti budući da su čečenski separatisti posljednjih godina obilježavali Dan pobjede smrtonosnim bombaškim napadima.
Posebna pažnja je posvećena sigurnosti metroa, te bolnica, škola i kazališta budući da su čečenskim teroristima te institucije bile meta napada. Na krovovima lokacija održavanja službenih proslava i boravka visokih stranih gostiju dežuraju snajperisti.
Ovo je prvi put nakon deset godina da se toliko puno čelnika okupilo u Moskvi - posljednji put je bilo na 50. obljetnicu istog događaja.
Međutim, godine 1995. taj je dan bio zasjenjen teškim borbama u Čečeniji.
Ovogodišnjoj paradi zasmetali su samo oblaci. Veličinu slavlja nisu umanjile ni izjave predsjednika baltičkih zemalja - bivših sovjetskih republika - koji su više puta ponovili da im Crvena armija nije donijela slobodu nego okupaciju. U Moskvu zbog toga nisu došli predsjednici Litve i Estonije. Gruzijski predsjednik Mihail Saakašvili također nije došao zbog zategnutih odnosa s Moskvom. Unatoč najavama da neće doći, ukrajinski predsjedik Viktor Juščenko bio je na paradi nakon koje se odmah vratio u Kijev na proslavu s ukrajinskim veteranima.
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić će od Putina na svečanom prijemu u Kremlju, koji se treba održati nakon parade, dobiti jubilarnu medalju povodom 60. obljetnice pobjede nad fašizmom zajedno s albanskim i grčkim predsjednikom, Alfredom Moisiuom i Karolosom Papuljasom, bivšim ciparskim i poljskim predsjednikom Glafcosom Cleridesom i Wojciechom Jaruzelskim, te bivšim rumunjskim kraljem Mihailom I.