Taj tematski blok u izdanju uglednoga "Schreibhefta", kako je izvijestio "Deutsche Welle" (DW) nastavak je serije napisa s izborom iz djela hrvatskih književnika koja je počela lani.
Izvorne i popratne tekstove na stotinjak stranica pod naslovom "Nježna palisandrovina" - iz istoimene prevedene Valentove proze - priredile su Alida Bremer i Ivana Sajko, koje su napisale i esej o dvojici književnika.
Književna znanstvenica i prevoditeljica Alida Bremer ističe kako u Njemačkoj, čak ni u onim krugovima koji se bave književnošću, nema recepcije hrvatske književnosti - ni stare ni nove. Hrvatska književnost za njih ne postoji, a nema je ni u svijesti čitatelja, ističe Bremer.
Po njezinim riječima, bilo bi pogrješno predstaviti mlade autore i njihova djela, a ne upozoriti na tradiciju iz koje su potekli i duhovno naslijeđe koje su baštinili.
U travnju prošle godine taj je njemački časopis prvi put objavio sličan prilog "Hrvatski bog Mars", po istoimenoj zbirki pripovjedaka Miroslava Krleže, koji je poslužio kao tematski okvir za djela nadahnuta besmislicom rata. Osim prijevoda Krležine "Barake pet B", bila je uvrštena i priča Ede Popovića "Ispod duge".
U trećem nastavku "Schreibheft" će objaviti prijevode eseja Antuna Gustava Matoša i Stanka Adrića u kojima promišljaju mitove hrvatske nacionalne pripadnosti, a četvrti tematski blok bit će posvećen Milanu Begoviću, kazališnom piscu koji se proslavio dramama na pozornicama u Hamburgu i Beču.
Bremer smatra da bi bilo važno da se u Hrvatskoj osnuje nekakav institut ili ured za promičbu hrvatske knjige u svijetu, i to s glavnom orijentacijom na Njemačku, budući da je ta zemlja odskočna daska za sve istočnoeuropske književnosti.
Za sustavno predstavljanje hrvatske literature izdavač i urednik časopisa, književni kritičar Norbert Wehr odlučio se nakon susreta s hrvatskom spisateljskom i nakladničkom scenom na Pulskome sajmu knjiga, prije dvije godine.