Tematski blok o Janku Poliću Kamovu i Milku Valentu u aktualnom izdanju "Schreibhefta" nastavak je lani započete serije napisa s izborom iz djela hrvatskih književnika, navodi DW. Izvorne i popratne tekstove na ukupno stotinjak stranica pod zajedničkim naslovom "Nježna palisandrovina", preuzetim iz istoimene prevedene Valentove proze, priredile su književna znanstvenica i prevoditeljica Alida Bremer i Ivana Sajko, koje su za ovu prigodu napisale i esej o dvojici hrvatskih književnika, stoji u prilogu.
U travnju prošle godine "Schreibheft" je po prvi put objavio sličan prilog pod nazivom "Hrvatski bog Mars", a njime je osim novog prijevoda Krležine "Barake pet B" bila obuhvaćena i priča Ede Popovića "Ispod duge". Za sustavno predstavljanje hrvatske literature izdavač i urednik "Schreibhefta", književni kritičar Norbert Wehr, odlučio se nakon prvih osobnih dodira i ugodnih iskustava s hrvatskom spisateljskom i nakladničkom scenom prije dvije godine na Pulskom sajmu knjiga, koji ističe kako je bio vrlo iznenađen prisebnošću, informiranošću i zanimljivošću autora, izdavača i kritičara koje je upoznao u Puli, piše DW.
U trećem nastavku "Schreibheft" će objaviti prijevode eseja Antuna Gustava Matoša i Stanka Adrića u kojima autori promišljaju mitove hrvatske nacionalne pripadnosti, a četvrti dogovoreni tematski blok, bit će uglavnom posvećen Milanu Begoviću koji se kao kazališni pisac proslavio svojim dramaturškim radom na pozornicama u Hamburgu i Beču, najavljuje DW. Urednica Alida Bremer najavljuje i mogućnost da će se, ako na navedena izdanja reakcije budu povoljne, nastaviti s izdavanjem hrvatskih autora. "U svakome slučaju namjeravamo izdati knjigu. S već ova četiri para mislim da imamo materijala za jednu knjigu i tu se urednik složio sa mnom, tako da će se parovi na kraju izdvojiti iz časopisa i postati samostalni", kaže Alida Bremer za DW no upozorava i kako izvanredni projekti ovakve vrste neće biti dovoljni za širi međunarodni proboj hrvatske knjige
"Mislim da bi najvažnije bilo da u Hrvatskoj nastane nekakav institut za promidžbu hrvatske knjige u svijetu i to s glavnom orijentacijom na Njemačku, budući svi znamo da je Njemačka odskočna daska za sve istočnoeuropske književnosti", predlaže Alida Bremer.
Takva ustanova bila bi nužna i zbog činjenice da postoje autori koji su očigledno zanimljivi njemačkom čitateljstvu, ističe naposlijetku izdavač i urednik "Schreibhefta", Norbert Wehr, prenosi DW. "Pritom mislim primjerice na Ivanu Sajko, čiji su komadi objavljeni i koji se igraju u Njemačkoj. Mogu si zamisliti da ovdje postoji i publika za Edu Popovića kojega smo objavili u našem prvom nastavku. Sve su to autori koji bi se mogli potvrditi i u Njemačkoj", ocjenjuje Wehr.