Kvote odobrene Hrvatskoj odnose se na vrijeme prije 14 godina i izračunate su s obzirom na stanje u bivšoj Jugoslaviji. Promjenom državnih granica promijenili su se i izvori emisije plinova, a s njima i kvote za svaku državu, što znači da određene kvote ne odgovaraju stvarnosti, navodi Glas Amerike.
Hrvatska je detaljno obrazloženje zahtjeva proslijedila članicama EU-a početkom travnja, a pomoć u njegovu ostvarenju zatražena je na prvom sastanku Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje EU-Hrvatska prije tjedan dana u Luxembourgu.
Sedam dana nakon otvaranja tog pitanja, državni tajnik za okoliš Nikola Ružinski pozvan je na sastanak s predstavnicima EU-a, kako bi na stručnom sastanku razradio zahtjev za potporom. Slijedi još i sastanak u Komisijinoj Općoj upravi za okoliš, gdje će se o zahtjevima Zagreba razgovarati sa stručnjacima, navodi Glas Amerike i dodaje da UN-ova Okvirna konvencija o klimatskim promjenama prema članku 4.6 dopušta izmjene odobrenih kvota.