"Zdravstvena politika mora biti i politika zdravlja, mora modificirati rizična ponašanja i raditi na očuvanju integriteta socijalnih struktura, budući da bolesti generiraju i loši socijalni uvjeti te stres", upozorila je nacionalna koordinatorica Hrvatske mreže zdravih gradova Selma Šogorić.
Da je u programima političkih stranaka prepoznatljivija orijentiranost na bolest nego na zdravlje slaže se i Željka Antunović, koja je na skupu bila u ime SDP-a.
Antunović je stoga Mrežu zdravih gradova nazvala hvale vrijednim programom, koji je uspio detektirati ključne točke u zdravstvenoj zaštiti i prevenciji u većini hrvatskih gradova i županija.
HSP-ovac Miroslav Rožić upozorio je, pak, da zdravstvo još uvijek nije među dominantnim izbornim temama.
Založio se za utvrđivanje osnovnog paketa zdravstvenih usluga, no istovremeno se usprotivio "bilo kakvom povećanju participacije".
Na opasku jedne novinarke da bi oko uvođenja zdravstvene košarice trebalo postići nacionalni konsenzus, Rožić je kazao da vladajući moraju snositi odgovornost i za nepopularne poteze koji će, u konačnici, birači ipak prepoznati kao pozitivne.
Antunović je istaknula da SDP jest za konsenzus ali oko konkretnih projekata "a ne oko bilo kakve gluposti koja dođe iz Vlade".
HNS-ovac Mladen Belicza ocijenio je da zdravstvo u Hrvatskoj konačno treba prestati tretirati kao trošak i nužno zlo, umjesto kao dio razvojnog procesa.
Suglasan je s tezom da su 64 bolnice previše za područje Hrvatske, a smatra da se mogućnost izdvajanja nekih bolnica iz sustava zdravstva i njihova privatizacija ne smije apriorno odbacivati.
Moramo, međutim, biti sigurni da će se u zdravstvu održati komponenta solidarnosti te da će zdravstvene usluge u državnom zdravstvu svima biti jednako dostupne, rekao je Belicza.