Radi vremenskog raskoraka u procesu izrade i usvajanja tog programa i potrebe pokretanja, odnosno podizanja proizvodnje u Valjaonici cijevi Sisak i Željezari Split, Vlada je na jučerašnjoj sjednici dala državna jamstva sisačkoj željezari na 17,55 milijuna dolara, te splitskoj na iznos od 5,9 milijuna eura.
Već ta odluka znači da je projekt 'krenuo' i u ovom će se trenutku odvijati kroz dvije odvojene tvrtke, kaže Begović.
Procjenjuje, naime, da bi proces spajanja dviju željezara, projekt poznat pod nazivom "Cro Steel", iz formalno-pravnih razloga mogao potrajati najmanje tri mjeseca.
Udruživanje dviju željezara je, kaže Begović, nužan preduvjet za razgovore o mogućnosti ukidanja antidampinskih kvota za plasman bešavnih cijevi na tržište EU.
U međuvremenu, do te druge faze i spajanja, dvije tvrtke trebaju podignuti svoju proizvodnju.
Vlada im je stoga i dala državna jamstva za kredite za osiguranje sredstava za obrtni kapital i osnovna sredstva, objašnjavajući i da projekt restrukturiranja crne metalurgije u Hrvatskoj ima značenje za regionalnu i gospodarsku stabilnost.
Sisačka Valjaonica cijevi tako će se kod Zagrebačke banke zadužiti na ukupno 17,55 milijuna dolara (12,15 milijuna za investiranje u obrtni kapital i 5,4 milijuna za osnovna sredstva), a splitska Željezara kod Nove banke Split na iznos od 5,9 milijuna eura (3,36 milijuna za obrtni kapital i 2,55 milijuna za osnovna sredstva).
Oba su kredita na 13 godina u koje je uključeno i dvije godine počeka, a kamatna stopa vezana je uz LIBOR uvećano za 1,45 posto, odnosno EURIBOR uvećano za 1,8 posto.
Davanje jamstava predstavlja prvu pripremnu fazu za restrukturiranje i konsolidaciju oba društva.
Naime, za pokretanje proizvodnje u sisačkoj i za podizanje proizvodnje u splitskoj željezari u ovoj bi i idućoj godini trebalo ukupno 49,3 milijuna eura (za Valjaonicu cijevi Sisak 37,19 milijuna eura, ili 48,34 milijuna dolara, a za splitsku željezaru 11,21 milijun eura).
No, daljnja Vladina jamstva, prema predviđenoj dinamici - krajem srpnja i krajem listopada ove godine, a za sisačku željezaru i u 2006., ovisit će o ostvarenju predviđenih ciljeva.
Splitskoj željezari, jedinom hrvatskom proizvođaču čeličnih gredica i građevinskog betonskog čelika, predviđena bi sredstva omogućila povećanje proizvodnje, a uz stalno povećanje proizvodnje sisačka željezara punu proizvodnja planira doseći 2007.
Kako je u slučaju jamstava za sisačku i splitsku željezaru riječ ustvari o državnim potporama, Vlada u obrazloženju jučerašnje odluke navodi da se može raditi o potporama koje nisu u potpunosti u skladu s važećim nacionalnim zakonskim propisima (program restrukturiranja crne metalurgije nije dostavljen Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja), te Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju s EU (prema kojemu je Hrvatska do ožujka 2004. trebala izraditi Nacionalni plan restrukturiranja sektora čelika).
Stoga se najavljuje da će se dostaviti potrebni podatci Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja, a u roku mjesec dana pripremiti Nacionalni plan i predstavnike Europske komisije obavijestiti o poduzetim mjerama i daljnjim naporima u usklađivanju Hrvatske s međunarodno preuzetim obvezama.