ZAGREB - Vlada je jučer na zatvorenoj sjednici razmatrala Akcijski plan mjera i aktivnosti za suradnju s Haaškim sudom, a Hidajeta Biščevića odredila je koordinatorom za praćenje provedbe tog Plana. Plan ima šest točaka, ali to nisu točke koje spominju mediji, rekao je novinarima Vladin glasnogovornik Ratko Maček. "Riječ je o čitavom nizu konkretnih mjera i aktivnosti koje poduzimaju sve mjerodavne državne institucije, a čiji učinci trebaju dovesti do novih, ili proširenih informacija koje će upućivati na punu suradnju s Haaškim sudom", kazao je Maček, ne želeći iznositi nikakve pojedinosti. Neistinitim i proizvoljnim nazvao je informacije i mjere koje su u vezi s tim objavili neki mediji. "Ono što se pojavilo u medijima ne odgovara istini", kazao je Maček. Napomenuo je kako se radi o vrlo konkretnim mjerama, a potvrdio je da je riječ i o "nekim kadrovskim promjenama u svim dijelovima sustava koji nisu provodili zakone, ili su pokušali utjecati na događaje, ili su vodili nesporazumima".
ZAGREB - Vlada RH odbacila je neistinite špekulacije objavljene u sinoćnjoj informativnoj emisiji "24 sata" Nove TV, o navodnom pristizanju dviju novih haaških optužnica protiv hrvatskih građana, priopćio je sinoć Vladin Ured za odnose s javnošću. Vlada RH najodlučnije odbacuje takve navode kao i konstrukciju da je o tom pitanju raspravljano na današnjoj Vladinoj sjednici, dodaje se u priopćenju.
ZAGREB - Hrvatska Vlada produžila je rok za početak javne prodaje dionica Ine i umjesto do 4. lipnja, taj posao treba započeti do 31. prosinca ove godine. Vlada je, naime, na jučerašnjoj sjednici izmijenila Odluku o redoslijedu i dinamici privatizacije hrvatske naftne kompanije, te za nju zatražila suglasnost Hrvatskog sabora. Produljenje roka za drugu fazu privatizacije Ine, u kojoj bi se na burzi trebalo naći 15 posto dionica Ine, Vlada objašnjava time da do sada nije donešena ni odluka o pokretanju postupka javne prodaje dionica Ine, te da stoga što je riječ o veoma složenom i dugotrajnom postupku nije moguće ispoštovati rok do 4. lipnja.
ZAGREB - Hrvatski centar za razminiranje (HCR) upozorio je na zabrinjavajući broj nestalih upozorenja na minsku opasnost, apelirajući na lokalnu zajednicu i stanovništvo koje živi uz minski sumnjiva područja da je održavanje dostignute razine obilježenosti zajednička briga. Također je naglasio da svako uočavanje nepostojanja oznaka na mjestima gdje su bile postavljene, treba javiti HCR-u, kako bi se oznake ponovo postavile. Kao primjer HCR navodi Zadarsku županiju na čijem je području minski sumnjivi prostor bio obilježen s 975 oznaka minske opasnosti, a tijekom ožujka i travnja ove godine, prilikom obilaska i kontrole stanja na terenu ustanovljeno je da nedostaje ukupno 338 tabli. Obzirom da HCR nema tako veliku količinu oznaka minske opasnosti na zalihi, nije moguće u kratkom roku postaviti nove oznake, a to je posebno značajno jer je održavanje potpune obilježenosti jedan od značajnih načina prevencije stradavanja, ističu u HCR-u.
ZAGREB - U Okučanima će se u nedjelju, 1. svibnja održati središnja državna svečanost u povodu 10. obljetnice vojno-redarstvene akcije "Bljesak" na kojoj će nazočiti predsjednik države, Hrvatskog sabora i Vlade, Stjepan Mesić, Vladimir Šeks i Ivo Sanader te drugi visoki državni dužnosnici. Oslobađajuća akcija "Bljesak" počela je 1. svibnja 1995. u 5,30 sati, a završila je sljedeći dan poslijepodne. U samo 31 sat oslobođeno je 500 četvornih kilometara i uspostavljen nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac. "Bljesak" je omogućio početak obnove i povratak prognanika u zapadnu Slavoniju. U "Bljesku" je sudjelovalo oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca. Oslobađajući zapadnu Slavoniju od srpskih okupatorskih snaga, poginula su 42 branitelja, a 162 su ranjena. Srpske su snage srušile zrakoplov hrvatskog pilota Rudolfa Perešina. Kako bi se osvetili za poraz pobunjeni su Srbi 2. i 3. svibnja 1995. raketnim sustavom "orkan" s kasetnim punjenjem napali Zagreb.
ZAGREB - Hrvatska će uskoro postati vlasnikom još jednog vrijednog djela, reljefa "Bogorodice s djetetom" (53,7 puta 38 cm) Ivana Duknovića, jednog od vodećih kipara visoke rensanse, rođenog u blizini Trogira, najavio je ministar kulture Božo Biškupić. Otkup tog reljefa državu će stajati 250 tisuća funti (oko 2.725.000 kuna) od čega će 600 tisuća kuna odvojiti Muzej grada Trogira, a ostatak novca namirit će se iz pričuvnih sredstava Vlade RH. Duknovićevo djelo se prije nekoliko tjedana pojavilo u prodaji u londonskoj Galeriji Daniela Katza, specijaliziranoj za stariju europsku skulpturu, a na Duknovićev reljef upozorila je povjesničarka umjetnosti Flora Turner Vučetić iz hrvatskog veleposlanstva u Londonu. Na temelju izravnog uvida, koje je nalogom Ministarstva kulture obavljeno u Londonu, potvrđena je atribucija Duknovićeva reljefa koju su postavila dvojica stručnjaka za renesansno kiparstvo. Hrvatski povjesničari umjetnosti izrazili su zadovoljstvo što će Duknovićevo djelo uskoro biti postavljeno u Muzeju grada Trogira gdje je već šest djela velikoga renesansnog majstora.
ŠIBENIK - Svečanim misnim slavljem, koje je u katedrali svetoga Jakova predvodio šibenski biskup Ante Ivas, te hodočašćem župa Gradskog dekanata u katedralu, sinoć je obilježeno 450 godina od posvete šibenske prvostolnice. Katedralu svetoga Jakova posvetio je 28. travnja 1555. šibenski biskup Ivan II. Lučić Štafilić, a svjedočanstvo o tome uklesano je u kamenu iznad pokrajnjih "lavljih" vrata katedrale. Sinoćnje misno slavlje u Šibeniku uvod je u svetkovinu koja će trajati do kraja ove godine, a tijekom koje će u katedralu hodočastiti vjernici iz 74 župe, koliko ih ima u devet dekanata Šibenske biskupije. Središnja manifestacija bit će održana u rujnu, kada će se na znanstvenom skupu u Šibeniku okupiti znanstvenici i stručnjaci koji su svoj rad na različite načine vezali uz šibensku prvostolnicu. Katedrala svetoga Jakova, djelo Jurja Dalmatinca, spomenik je svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a, a njena je gradnja trajala od 1431. do 1536. godine.
ZAGREB - Slikar Vatroslav Kuliš ponovno je izabran za predsjednika Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) na sinoćnjoj godišnjoj skupštini, održanoj u Domu hrvatskih likovnih umjetnika. Uz Vatroslava Kuliša izabrani su i članovi Upravnog odbora te potpredsjednici HDLU-a. Novi - stari predsjednik Kuliš izjavio je da će kao predsjednik Upravnog odbora i društva i dalje voditi politiku društva u rješavanju elementarnih pitanja članstva. Istaknuo je kako su rekonstrukcijom zgrade Doma HDLU-a stvoreni prostorni i tehnički uvjeti za veliki izlagački centar s tri galerijska prostora u zgradi.
ZAGREB - Hrvatski savez slijepih predstavio je projekt "Osnaživanje obitelji slijepog djeteta" te zahvalio Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, Zagrebačkoj banci i Magmi koji su prikupili više od 40.000 kuna za igračke za 109 djece oštećena vida s područja cijele Hrvatske. Cilj je projekta da obitelji sa slijepom i slabovidnom djecom što uspješnije ostvare funkcioniranje svih socijalnih aspekata obitelji bez obzira na invaliditet djeteta. Tim su novcem nabavljene prilagođene igračke, koje mogu rabiti slijepa i slabovidna djeca, kao i ostala djeca i roditelji. Prilagođene igračke omogućuju slijepoj djeci da se igraju na isti način kao i videći vršnjaci, čime povećavaju njihovu samostalnost i utječu na razvoj motorike kroz korištenje zvučnih zvečki i lopti koje potiču slijepo dijete na kretanje. Također povećavaju sposobnost fine motorike.
ZAGREB - Carinske uprave ministarstva financija Hrvatske i Austrije predstavit će danas u Zagrebu rezultate 23-mjesečnog twinning projekta "Integrirano upravljanje granicom - Carina". Kao jedan od najvažnijih rezultata tog projekta, koji je financirala Europska komisija u okviru CARS 2001, u iznosu od 1,2 milijuna eura, navedeno je osnivanje Centra za obuku carinskih djelatnika. Riječ je o prvom twinning projektu na području carina, a predstavljao je prijenos najboljih iskustava Carinske uprave države članice EU-a na hrvatsku Carinsku upravu, kako bi se unaprijedio postojeći carinski zakonski okvir, ojačali upravni kapaciteti i efikasnost te uspostavio kontinuiran sustav obrazovanja carinskih djelatnika.