Iako nema točnih podataka o tome kada država odgovara za štetu koju je napravio sudac, iz prakse se vidi da je kod nas toga vrlo malo, kazao je Crnić, nakon otvorenja konferencije koja se do 29. travnja održava u Zagrebu i Dubrovniku.
Nerijetko se događa da ti zahtjevi ne budu prihvaćeni i da se ocjeni da je sudac postupao u granicama zakona, kazao je Crnić, dodavši da je teško govoriti o točnim brojkama ali da nije riječ o nečem što bi bilo zabrinjavajuće.
Predsjednici vrhovnih sudova Češke, Mađarske, Poljske, Slovačke, Slovenije i Hrvatske lani su u Slovačkoj raspravljali o disciplinskoj odgovornost sudaca, a ove godine na svojoj 6. Stalnoj konferenciji razmatraju praksu vezanu uz slučajeve kada nastane šteta zbog nezakonitog ili nepravilnog rada sudaca.
Što se tiče odgovornosti sudaca pokazalo se da se šest zemalja nalazi u solidnom europskom, pa čak i svjetskom prosjeku, rekao je Crnić.
U Sloveniji je zabilježeno svega nekoliko desetaka tužbi ali stranke u pravilu nisu uspjele dokazati krivnju sudaca. U Mađarskoj je u godinu dana pokrenuto više od 500 postupaka protiv sudova, a stranke su u svega sedam slučajeva bile u pravu.
Crnić je ustvrdio da većina zemalja ima sustav po kojem država odgovara ako sudac nanese štetu stranci jer time stranka lakše naplaćuje štetu i ne zadire se u nezavisnost sudaca. No, u mnogim zemljama, uljučujući i Hrvatsku, država ima pravo tražiti regres od suca ako za njega plati štetu.
Crnić je novinarima ponovio da ne želi ponovnu kandidaturu za predsjednika Vrhovnog suca. Kaže da za to nema posebnih razloga, no da mu je želja raditi kao sudac. Dodao je da je zadovoljan reformom pravosuđa i ocijenio da se za dvije do tri godine može očekivati stabilizacija stanja i brže donošenje odluka.