Prizivni sud osporio je time raniju presudu nižeg suda koji je 2003. odbacio slučaj uz obrazloženje da su ta povijesna pitanja u nadležnosti vanjske politike, a ne sudstva. No tročlano sudsko vijeće u ponedjeljak je odlučilo da neka ključna potraživanja - kao gubitak i pljačka imovine - ne ulaze u doktrinu političkih pitanja, pišu agencije.
"Zaključujemo da neka potraživanja ulaze u sferu političkih pitanja a neka su opravdana", napisao je u obrazloženju sud.
Preživjele žrtve holokausta tužile su pri američkom saveznom sudu u San Franciscu 1999., Vatikansku banku i Franjevački red da su primali stotine milijuna dolara u zlatu i druge vrijednosti oduzete žrtvama ustaškog režima u Hrvatskoj tijekom Drugog svjetskog rata.
Reuters u svojoj vijesti donosi i sporni podatak o 700.000 fašističkih žrtava, uglavnom Srba, ubijenih u koncentracijskim logorima tijekom "brutalnog ustaškog režima" Nezavisne Države Hrvatske (NDH), dok ih je po radovima hrvatskih povjesničara i demografa bilo do 100.000.
Agencija AP citira odvjetnika žrtava koji drži da bi ovakva odluka Prizivnog suda i skorašnji izbor novoga Pape mogla dovesti do izvansudske nagodbe.
"Novi bi papa mogao u tim pitanjima biti energičniji od prijašnjega", rekao je odvjetnik Jonathan Levy.
SAD su 1998. objavile izvješće o nacističkom zlatu u kojem se vrijednost ustaškog blaga procjenjivala na 80 milijuna dolara, što odgovara današnjoj vrijednosti od oko 700 milijuna dolara.
Vatikan je još 1997. opovrgnuo tvrdnje da je zlato, koje je NDH tijekom Drugoga svjetskog rata oduzela Židovima, nakon rata prebačeno u Vatikan.
Podnositelji tužbe tvrde da su se opljačkanim blagom financirale skupine za krijumčarenje nacista iz Europe u Južnu Ameriku, uključujući tu i Adolfa Eichmanna.
Vatikanska banka odbacila je ranije sve navode i tvrdila da je to pitanje koje spada u sferu vanjske politike. Agencije u utorak nisu još uspjele dobiti komentar odvjetnika Vatikanske banke.
Godine 1998., švicarske banke pristale su isplatiti 1,25 milijardi dolara nacističkim žrtvama ili njihovim obiteljima koje su optužile banke za pljačku, utaju ili slanje nacistima stotina milijuna dolara vrijedne židovske imovine kao i za uništavanje pisanih tragova kako bi se prikrila ta nečasna rabota.
Tužbom, koju je niži američki sud odbacio 2003., ne traži se neka specifična odšteta za preživjele žrtve, već za početak barem popis opljačkane imovine. No odvjetnik koji zastupa interese prvih 24 podnositelja tužbe - od kojih mnogi žive u San Franciscu - izrazio je nadu da će slučaj biti brzo riješen jer neki čekaju na povratak sredstava više od 50 godina.
No sutkinja Margaret McKeown upozorila je da je pred žrtvama "trnovit put na sudu, jer su navodi desetljećima stari i mogli bi biti konačno odbačeni zbog "proceduralnih i sudskih zapreka".
Izdvojeno mišljenje dao je sudac Stephen Trott koji je kazao da su samo Kongres i predsjednik države, a ne sudstvo, ovlašteni rješavati sporove iz Drugoga svjetskog rata.