DŽAKARTA
Japanski premijer Junichiro Koizumi ispričao se u petak, na početku azijsko-afričkog summita u Džakarti, svima kojima je japanski militarizam u prošlosti nanio "veliku patnje i štete". "U prošlosti, Japan je preko svoje kolonijalne vladavine i agresije nanio velike patnje i štete ljudima u mnogim zemljama, posebice u Aziji. Japan se skrušeno suočava s tim činjenicama i nudi svoje duboko žaljenje i iskrenu ispriku", rekao je Koizumi. Ovo nije prvo takvo priznanje službenog Tokija, ali njegovo iznošenje pred svjetskim auditorijem iznimno je rijetko. Svjetske agencije javljaju da se radi o očitom pokušaju smirivanja strasti i zaustavljanju porasta napetosti u odnosima Pekinga i Tokija, koji su proteklih dana potonuli na najnižu razinu u posljednjih 30-ak godina. Tisuće su ljudi, naime, prošli tjedan nasilno prosvjedovale u Kini protiv novih japanskih povijesnih udžbenika u kojima se umanjuju posljedice japanskih ratnih pohoda na Kinu u 20. stoljeću. Među 100 lidera azijskih i afričkih zemalja koji su slušali govor japanskog premijera, nalazio se i kineski predsjednik Hu Jintao. Iz diplomatskih se izvora saznaje da japanska strana pokušava dogovoriti njegov i Koizumijev sastanak u subotu.
WASHINGTON/NEW YORK
Međunarodna zajednica treba potaknuti Izrael i palestinske vlasti da surađuju u izraelskom povlačenju iz pojasa Gaze planiranom za ovo ljeto kako bi ono bilo uspješno provedeno i vodilo daljnjim mjerama prema miru na Bliskom istoku, rekao je u četvrtak visoki dužnosnik UN-a pred Vijećem sigurnosti. Kieran Prendergast, podtajnik UN-a za politička pitanja, rekao je Vijeću sigurnosti da najnoviji događaji na Bliskom istoku potvrđuju potencijal za postizanje mira, ali i upozorio da je proces još uvijek "krhak". On je pozdravio javno ponavljanje spremnosti obiju strana da koordiniraju planirano izraelsko povlačenje naselja i vojnika iz pojasa Gaze, ali i izrazio zabrinutost izvješćima da izražena spremnost još nije dovoljno prevedena u praksu. "Hitan izazov za obje strane i međunarodnu zajednicu je da poduzmu sve moguće akcije kako bi osigurale da dođe do razdvajanja snaga, da se ono dogodi na koordiniran način i da ne završi u slijepoj ulici nego pridonese zamahu prema miru", rekao je Prendergast.
WASHINGTON
Američki je Senat u četvrtak potvrdio veleposlanika Johna Negropontea za prvog nacionalnog obavještajnog direktora, na funkciju stvorenu kako bi se bolje koordinirao rad američke obavještajne zajednice. Senat je glasovao s 98-2 postavljajući Negropontea, donedavnog veleposlanika u Iraku, na novu dužnost. Negroponte (65) će nadzirati rad 15 američkih obavještajnih službi koje su kritizirane za propuste pred terorističke napade na SAD 11. rujna 2001. te za pogrešnu procjenu da je Sadam Husein posjedovao oružje masovnog uništavanja prije američkog napada na Irak. Neovisno Povjerenstvo za istragu terorističkih napada 11. rujna pozvalo je Kongres prošloga ljeta da uvede mjesto direktora koji će kontrolirati cjelokupnu obavještajnu zajednicu. Kongres je prošloga prosinca odobrio novi položaj kao dio reorganizacije rada obavještajnih službi. U narednim mjesecima Negroponte bi trebao nadgledati najveće izmjene u radu američkih obavještajnih službi u proteklih više od 50 godina.
WASHINGTON
Američki Senat u četvrtak je usvojio zakon kojim osigurava 81 milijardu dolara za financiranje vojnih operacija u Iraku i Afganistanu i dodatnu pomoć za žrtve tsunamija. Senat je zakon o dodatnom financiranju usvojio jednoglasno, nakon što je Zastupnički dom američkog Kongresa prošlog mjeseca odobrio 81,4 milijarde dolara. Dva doma će razlike između dviju verzija zakona morati izgladiti prije nego ga pošalju predsjedniku Georgeu W. Bushu na potpisivanje. Jedna od razlika tiče se namjere američke vlade da sagradi novo veleposlanstvo u Bagdadu. Senat je odobrio 592 milijuna dolara za veleposlanstvo koje bi trebalo biti najveće američko veleposlanstvo na svijetu, dok je Zastupnički dom odbio uključiti ga u zakon o posebnom financiranju zabrinut rekordnim američkim proračunskim deficitom.
HAVANA
Kubanski predsjednik Fidel Castro u četvrtak je najavio kako će od 1. svibnja minimalna plaća u zemlji biti više nego udvostručena, odnosno sa sadašnjih 100 pesosa (4,50 američkih dolara) porast će na 225 pesosa (10 dolara). Od spomenutog povećanja korist će imati 1,6 milijuna kubanskih stanovnika koji imaju najniže plaće u zemlji, a među njima su uglavnom fizički radnici, vodoinstalateri i pekari. Castro je tu informaciju iznio u svom posljednjem, tri sata dugom govoru o ekonomskim problemima koji pogađaju Kubance od raspada SSSR-a, nakon čega je Kuba upala u duboku krizu. To je Castrov osmi govor emitiran uživo u televizijskom programu u posljednjih deset dana. Kubanski je čelnik među ostalim rekao kako će ovo povećanje plaća doprinijeti rastu prosječnog dohotka u zemlji sa 282 pesosa (12,80 USD), na 312 pesosa (14,20 USD), a vlada će snositi trošak u iznosu od 48,4 milijuna dolara. Kubanci su pozdravili ovu odluku, no tvrde kako je i takav dohodak još uvijek premalen za "pristojan" život. Naime, neke osnovne životne potrepštine skuplje su nego u Sjedinjenim Državama. Da bi uspjeli preživjeti i prehraniti obitelji mnogi Kubanci rade na crno, a oni sretniji primaju novčanu pomoć od rodbine koja radi u inozemstvu.