WASHINTON/NEW YORK
U Memorijalnom parku holokausta u Brooklynu u New Yorku u nedjelju je otkrivena spomen ploča žrtvama logora Jasenovca, prvi javni spomenik stradalima u tom logoru postavljen u Sjedinjenim Državama. Organizator i inicijator postavljanja spomen ploče bio je Institut za istraživanje zločina u Jasenovcu (JRI) iz New Yorka, osnovan 1998., koji je na poticaj pripadnika židovske i srpske zajednice nakon više od tri godine dobio dozvolu newyorških gradskih vlasti za podizanje spomenika. Na spomen ploči koju je otkrio nacionalni koordinator JRI-a Branislav Lučić piše na engleskom da je "od kolovoza 1941. do travnja 1945. stotine tisuća Srba, Židova i Roma, kao i antifašista mnogih nacionalnosti, ubijeno u logoru smrti Jasenovac koji su vodile hrvatske 'Ustaše'". Lučić je rekao kako je smisao postavljanja obilježja da se ne zaborave žrtve Jasenovca i da se tako nešto više nikad ne ponovi. Spomenik je otkriven pred dvadesetak nazočnih, među kojima su bili i preživjeli iz Jasenovca te svećenik Srpske pravoslavne crkve iz New Yorka. Otkrivanju ploče nisu nazočili predstavnici hrvatske diplomacije niti hrvatske zajednice koji, kako se doznaje u hrvatskom veleposlanstvu u Washingtonu, nisu bili ni pozvani. JRI je prvotno tražio da na spomeniku napiše kako je u Jasenovcu ubijeno između 350.000 i 750.000 ljudi. Savjetodavni odbor za holokaust New Yorka uklonio je tu rečenicu i dopustio natpis da je ubijeno na stotine tisuća žrtava. Udruga američkih Hrvata, Nacionalna Federacija Američkih Hrvata (NFCA), uputila je početkom travnja prosvjedno pismo vlastima New Yorka izražavajući negodovanje što je grad odobrio podizanje spomenika na kojem je naveden preuveličan broj žrtava u Jasenovcu.
WASHINGTON
Hrvatski ministar financija Ivan Šuker razgovarao je u nedjelju u Washingtonu s Klausom Reglingom, generalnim direktorom za ekonomske i financijske poslove u Europskoj komisiji, o stanju hrvatskog gospodarstva i financija te suradnji Hrvatske i Komisije na tim područjima. "Sastanak je protekao u punom međusobnom razumijevanju i uvažavanju svih istaknutih činjenica o odnosima Europske komisije i Hrvatske na području ekonomije i financija", priopćilo je Ministarstvo financija nakon susreta održanog u izaslanstvu Europske komisije u Washingtonu. Šuker je izvijestio Reglinga o gospodarskim kretanjima u Hrvatskoj i smanjenju fiskalnog deficita u 2004. i istaknuo nastojanja Ministarstva financija da i u 2005. smanji deficit u odnosu na prošlu godinu te nastavi smanjivanje vanjskog duga, navodi se u priopćenju dostavljenom Hini u Washingtonu. U razgovoru je bilo riječi i o strukturnim reformama u Hrvatskoj i tehničkoj pomoći koju Hrvatska dobija od europskih zemalja. "Regling je istaknuo da će Europska komisija rado pomoći, jer će Hrvatska biti budući član Europske unije, te da je predpristupni ekonomski program dobar okvir za strukturne reforme i ekonomsku politiku Vlade", kaže se u priopćenju.
WASHINGTON
Krajnje siromaštvo u zemljama u razvoju palo je za 25 posto od 1990. i moglo bi se dalje prepoloviti ako ekonomski rast u tim zemljama održi svoj tempo, tvrdi u nedjelju u izvješću Svjetska banka. Svjetska banka je također upozorila da će biti potreban brži napredak u smanjivanju smrtnosti djece i jačanju osnovnog obrazovanja djece. Broj ljudi koji koji žive u krajnjem siromaštvu, što znači s manje od dolara dnevno, mogao bi do 2015. biti smanjen na 600 milijuna s 1,1 milijarde u 2001., što je tada predstavljalo 21 posto stanovništva zemalja u razvoju, kaže se u izvješću Indikatori svjetskog razvoja.
"Globalni izgledi za postizanje cilja smanjenja siromaštva su dobri, zahvaljujući snažnom ekonomskom rastu u Kini, Indiji i drugim zemljama Azije", ističe se u izvješću u vezi ostvarivanja cilja uklanjanja siromaštva, zacrtanog u Milenijskoj deklaraciji iz 2000. Prije pet godina svjetski su čelnici na summitu UN-a u New Yorku zacrtali niz razvojnih ciljeva, poznatih kao Milenijski razvojni ciljevi, koji trebaju biti ostvareni do 2015. Oni uključuju prepolavljanje krajnjeg siromaštva, poboljšanje zdravstvene skrbi i opću obuhvaćenost djece osnovnim školovanjem. Ipak, broj ljudi koji žive s manje od dva dolara dnevno, uključujući i one s manje od dolara, povećao se s 2,4 milijardi u 1981. na 2,7 milijardi u 2001., upozorava Svjetska banka.
JERUZALEM
Izraelski premijer Ariel Sharon ne isključuje mogućnost odgode evakuacije 21 židovskog naselja u pojasu Gaze i četiriju izoliranih naselja na Zapadnoj obali do sredine kolovoza i to iz vjerskih razloga, piše u ponedjeljak izraelski dnevni list Yediot Aharonot. Odgodu je predložio Yonatan Bassi, kojeg je Sharon zadužio za pripremu evakuacije oko 8.000 doseljenika iz pojasa Gaze. Tijekom trajanja "Tisha b'ava" od 24. srpnja do 14. kolovoza ove godine, odnosno razdoblja žalovanja zbog rušenja jeruzalemskog hrama, židovi se ne smiju seliti, ženiti ili sudjelovati na proslavama. Sharon nije odmah odbacio Bassijev prijedlog, a ranije je odbio sve zamolbe za odgdom povlačenje koje su tražili vojni dužnosnici, ministari i zastupnici, piše Yediot Aharonot. Plan evakuacije židovskih naselja iz navedenih područja prema postojećem planu trebao bi početi krajem srpnja i trajati četiri tjedna.
VITORIA
Koalicija pod vodstvom umjereno nacionalističke Baskijske nacionalne stranke (PNV) izgubila je na jučerašnjim regionalnim izborima četiri od dosadašnja 33 mjesta u baskijskom parlamentu, a neočekivani uspjeh zabilježila je Komunistička stranka baskijskih zemalja (PCTV-EHAK), koju podupire zabranjena separatistička stranka Batastune, s devet osvojenih mandata. Vođa PNV-a, baskijski premijer Juan Jose Ibarretxe, doživio je neuspjeh na izborima koji su trebali pokazati koliku potporu ima njegov plan o "slobodnom udruživanju" s Madridom, koji bi Baskiji osigurao veću autonomiju u poreznoj politici, sudstvu i vanjskim poslovima, ali ne bi doveo do potpunog osamostaljenja od Španjolske. Ibarretxe ne može sastaviti većinsku Vladu, kojoj je potrebno 38 od ukupno 75 mandata u baskijskom parlamentu, bez pomoći komunista. PCTV-EHAK pak svoj senzacionalan uspjeh duguje potpori separatista iz Batastune, koja je nedavno zabranjena kao političko krilo terorističke organizacije ETA-e. Izbori su pokazali duboku podjelu baskijskih birača oko budućeg statusa pokrajine jer su prošpanjolske stranke, umjereno lijeva Socijalistička stranka i umjereno desna Narodna stranka, zajedno osvojile 33 mandata.
situaciju.