Incident s uporabom kemijskog oružja, o kojem je dokaze prikupila misija CSW-a, navodno se dogodio 15. veljače na sjeverozapadu Mianmara u blizini granice s Tajlandom.
Prema izviješću koj je pripremio predsjednik CSW-a, autralski liječnik Dr. Martin Panter, tijekom granatiranja izbjegličkog logora Karenna kod pograničnog mjesta Nya My, iz jedne se granate proširio "žuti dim, prodornog i iritirajućeg mirisa".
Gerilci iz karennske vojske, koju su sudjelovali u borbi, osjetili su suzenje očiju, te pečenje u grlu, plućima i na koži, kazao je Dr. Panter koji je posjetio područje i 14. travnja obavio kliničke pretrage na petorici stradalih gerilaca.
"Pola sata kasnije počeli su iskašljavati krv. Na koži su im se pojavili plikovi, a od slabosti u mišićima nisu mogli hodati", izjavio je Panter za CNN.
Kasnije su patili do plikova i akutnog proljeva te su u četiri tjedna izgubili 10-ak kilograma, navodi se u izviješću koji je CSW objavio na svojoj web stranici.
U zaključcima izviješća, simptomi kod gerilaca se povezuju s izloženošću kemikalijama, posebice nervnim, plućnim i kožnim agensima, uključujući i iperit.
Iperit ili "senf gas", jedan je od najpogubnijih bojnih otrova korištenih u Prvom svjetskom ratu, od kojeg su otrovani vojnici umirali u strašnim mukama četiri do pet tjedana.
Glavni tajnik CSW-a Mervyn Thomas je vojnu huntu u Mianmaru nazvao "brutalnim vojnim režimom koji u višegodišnjoj kampanji etničkog čišćenja Karenna sada očito koristi i kemijsko oružje".
CSW je pozvala međunarodnu zajednicu da pojača pritisak na režim u Mianmaru kako bi se poboljšalo stanje ljudskih prva u toj zemlji, te dodatno ASEAN da ne dopusti Mianmaru da u srpnju 2006. preuzme predsjedavanje tom regionalnom asocijacijom.
Britanski Foreign Office izrazio je zabrinutost zbog izviješća o korištenju kemijskog oružja i najavio provjeru tih informacija dok je veleposlanstvo Mianmara u Londonu odbilo komentirati optužbe.
U Mianmaru, koji ima oko 48 milijuna stanovnika, vojna hunta je na vlasti od 1962. Sva nastojanja oporbe i zemalja Zapada da ishode povratak demokracije, do sada su se pokazala neuspješnima, a čelnica Nacionalne lige za demokraciju (NLD), dobitinica Nobelove nagrade za mir Aung San Suu Kyi, od posljednih je 16 godina više od devet provela u pravom ili kućnom pritvoru.
Vojna hunta, koja sebe naziva "Državnim vijećem za mir i razvoj", nameće budizam kao državnu religiju manjinskim narodima te krši vjerske slobode kršćanima iz naroda Karenna, China i Kachina, kao i muslimanima iz naroda Rohingyas, kažu njihove manjinske udruge.
Karenni, koji naseljavaju pogranično područje između Mianmara i Tajlanda, već gotovo 50 godina vode oružanu borbu za nezavisnost.
Više od milijun Karenna raseljeno je unutar granica Mianmara, a oko 365 tisuća izbjeglo je u Tajland, gdje žive po improviziranim logorima u nemogućim uvjetima.