Trgovinska razmjena između dviju zemalja u prošloj je godini iznosila svega 12 milijuna dolara s velikim deficitom na hrvatskoj strani, pa su se obojica sugovornika suglasila da na gospodarskom planu postoje veliki potencijali za suradnju.
Mi smo "impresionirani" reformama koje su provedene u Hrvatskoj posljednjih godina i podupiremo je na njezinom putu u EU i NATO, rekao je Bondevik. "I stoga Hrvatsku pozivamo na potpunu suradnju s Haškim sudom", dodao je.
Predsjednik Mesić je rekao da je premijera Bondevika informirao o svemu što Hrvatska poduzima kako bi se priključila NATO-u i Europskoj uniji, te je rekao da Hrvatska surađuje s Haškim tribunalom (ICTY).
Norveške je novinare na tiskovnoj konferenciji posebno zanimao slučaj Gotovina i posvetili su mu sva svoja pitanja. "Protiv trojice hrvatskih generala se vodi postupak pred Haškim sudom i svi su mu se odazvali. Hrvatska nema nikakvog razloga da skriva četvrtog", rekao je Mesić odgovarajući na pitanja.
"Naše sigurnosne službe su provjerile sve informacije i tragove i utvrdile da Gotovina nije u Hrvatskoj", naglasio je hrvatski predsjednik i dodao da je dobro što uskoro dolazi do svojevrsnog europskog "monitoringa" koji će objektivno utvrditi suradnju Hrvatske i Den Haaga.
Mesić i Bondevik su također razgovarali o regionalnoj suradnji, a norveški je premijer rekao da su "u Norveškoj posljednjih godina Hrvatska i njezin predsjednik prepoznati kao zagovornici takve suradnje".
Predsjednik Mesić se na tiskovnoj konferenciji osvrnuo i na svoj raniji susret s norveškim prinčevskim parom, trenutnim regentom Haakonom i njegovom suprugom Mette-Marit, i rekao da su se prijestolonasljednik i buduća kraljica jako zanimali za Hrvatsku i postavili mu mnogo pitanja.
Mesić je posjetio i Hrvatsku dopunsku školu u Oslu u kojoj se školuje 35 učenika od 1. do 4. razreda, a zanimljivo je da su neki od njih već treća generacija hrvatskih imigranata u Norveškoj.
Predsjednik Mesić ranije je u četvrtak na groblju u Oslu položio vijenac na spomenik u čast 3000 partizana s područja bivše Jugoslavije koji su tijekom Drugog svjetskog rata izgubili živote u Norveškoj.
Procjenjuje se da je među njima bilo oko 800 Hrvata. Radi se o zarobljenim partizanima koji su iz logora na Banjici deportirani na prisilan rad u tada okupiranu Norvešku. Spomenik partizanima iz bivše Jugoslavije 1976. godine svečano je otvorio tadašnji norveški kralj Olav.