Predsjednik Mesić će s najvišim dužnosnicima Kraljevine Norveške razgovarati o mogućnostima unapređenja sveukupnih bilateralnih odnosa, o hrvatskom približavanju Europskoj uniji, a očekuje se da će u razgovorima biti dotaknuti i aktualni problemi suvremenog svijeta.
Službeni dio posjeta Mesić počinje u četvrtak kada će ga primiti princ prijestolonasljednik Haakon, koji privremeno obnaša dužnost regenta u odsutnosti svog bolesnog oca kralja Haralda V. kojem je nedavno operirano srce. Istog dana Mesić se sastaje i s norveškim premijerom Kjellom Magne Bondevikom, koji je od 2001. godine na čelu manjinske koalicijske vlade sastavljene od konzervativaca, demokršćana i liberala.
U petak će hrvatski predsjednik razgovarati s članovima vanjskopolitičkog odbora norveškog parlamenta (Stortingeta), koji ima ključnu ulogu u kreiranju norveške vanjske politike i potom održati predavanje "Svjetski mir - nedostižna iluzija ili realnost na dohvat ruke" u organizaciji Instituta za međunarodne odnose iz Osla.
Poslijepodne će posjetiti sudionike hrvatsko-norveškog znanstvenog seminara o zaštiti Jadrana u Nansen institutu i tom će prigodom predstavnici Instituta potpisati ugovore o suradnji s trima hrvatskim znanstvenim institucijama - Institutom za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, Institutom Ruđer Bošković iz Zagreba i Hrvatskim hidrografskim institutom iz Splita. Navečer će zajedno s premijerom Bondevikom biti na tradicionalnoj večeri Hrvatske turističke zajednice u Oslu.
Odnosi između dviju zemalja vrlo su dobri i sveobuhvatni, redovito se odvijaju susreti i suradnja na svim područjima. Hrvatska i Norveška imaju 12 potpisanih bilateralnih ugovora, među kojima se izdvajaju oni o slobodnoj trgovini, gospodarskoj suradnji, socijalnom osiguranju i izdvajanju dvostrukog oporezivanja.
Gospodarski odnosi zaostaju za političkima i ne odražavaju prave mogućnosti. Vanjskotrgovinska razmjena nema konstantu vrijednost, a osim 1999. godine kada je ostvaren izvoz brodova, Hrvatska bilježi izraziti deficit. U 2003. godini robna razmjena je iznosila nešto manje od 12 milijuna dolara, od čega je na hrvatski izvoz otpadalo svega 1,4 milijuna. Trenutačno najveći potencijali gospodarske suradnje postoje u energetskom sektoru.
Norveška pomoć Republici Hrvatskoj do kraja 2003. godine iznosila je oko 700 milijuna kuna. Ona se osigurava iz razvojne pomoći norveške vlade, a koristi za razminiranje područja, povratak izbjeglica, izgradnju infrastrukture, elektroenergetskih postrojenja, razvoj poljodjeljstva, sređivanje katastra, zaštitu okoliša, upravljanje obalnom zonom, te za razvojne programe malog i srednjeg poduzetništva.