"U prosincu lani navršilo se 30 godina od kako je Tito položio kamen temeljac nuklearke Krško koja je počela raditi 1983. godine. Skup projekt Westinghousea i Gilberta odvijao se po sigurnosnim propisima američke uprave za nuklearnu sigurnost, znali su se pohvaliti u Krškom, a takve su atomske centrale u ono vrijeme postojale samo u Kaliforniji. No, vrijeme ide i danas više ne važe pravila koja su nuklearkama predviđale 40-godišnji životni vijek. Prema europskim propisima periodički pregledi sigurnosti obavljaju se svakih deset godina, čime se otvara put za produženje njena životnog vijeka. Vlasnik svakih deset godina mora dokazati da nuklearka još uvijek ispunjava sve zahtjeve aktualnih zakona s područja sigurnosti", piše "Večer" i primjećuje da stoga jamstva da su dva zaustavljanja nuklearke Krško bila sigurna i bez posljedica ne mogu posve umiriti.
Prvo automatsko isključenje u nedjelju nastalo je zbog testiranja ventila turbine pri čemu su oni previše zatvoreni, dakle radilo se o ljudskoj pogrešci, a agencija za nuklearnu energiju UN-a govori o sigurnosnoj kulturi zaposlenih kao o kritičnom elementu u nuklearkama, piše list. Drugo je isključenje bilo posljedica "zamora materijala", odnosno puknute cijevi, što se utvrdilo prilikom njena ponovnog uključenja, što nije sasvim bezopasno jer je u sličnom incidentu u Japanu u nuklearki Mihama umrlo četvoro ljudi, piše list.
Mariborski list, međutim, napominje i kako je u svijetu sve više nuklearki koje opet dobivaju na važnosti. "Nuklearna energija opet se afirmira. U svijetu je u ovom trenutku 440 nuklearnih centrala koje su u funkciji, od toga u Europi njih 220. A bit će ih još: grade se u Finskoj i Rumunjskoj, slične namjere imaju Francuzi, Česi, Slovaci i Bugari, Poljaci najavljuju svoju prvu, a da ne govorimo o Indiji i Kini, gdje se intenzivno šire. Vrijeme bez nuklearnih centrala udaljava se u daleku budućost", navodi list no dodaje i da sigurnost takvih objekata mora biti na prvom mjestu.