FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DP: Kako podijeliti nuklearni otpad?

LJUBLJANA,11. travnja(Hina) - Sedam je slovenskih općina izrazilopotencijalno zanimanje za deponij u kojemu bi se skladištili nisko isrednje radioaktivni otpaci, a prema neslužbenim podacima koji će bitiobjavljeni u utorak, piše u ponedjeljak ljubljansko "Delo", nanatječaj Agencije za radioaktivne otpatke javile su se općine Brežice,Krško, Lenart, Sevnica, Šmartno pri Litiji, Trnovska vas, VelikaPolana i Zavrč.
LJUBLJANA,11. travnja(Hina) - Sedam je slovenskih općina izrazilo potencijalno zanimanje za deponij u kojemu bi se skladištili nisko i srednje radioaktivni otpaci, a prema neslužbenim podacima koji će biti objavljeni u utorak, piše u ponedjeljak ljubljansko "Delo", na natječaj Agencije za radioaktivne otpatke javile su se općine Brežice, Krško, Lenart, Sevnica, Šmartno pri Litiji, Trnovska vas, Velika Polana i Zavrč.

Trajno odlagalište za otpatke mora po zakonu biti određeno do 2008. godine, a do 2011. godine u funkciji jer će sadašnje u prostoru nuklearke biti puno, piše list. "Agencija za nuklearni otpad traži lokaciju u kojoj bi bilo dovoljno prostora i za hrvatsku polovicu otpadaka iz nuklearke Krško", navodi "Delo", uz tvrdnju da Hrvatska nije aktivna u traženju rješenja i da za djelovanje agencije za radioaktivni otpad nije izdvojila sredstva.

"Hrvatska zapravo još nije osnovala svoj fond za razgradnju nuklearke Krško. Prema ugovoru, Hrvatska ima pravo svoju polovicu otpada ostaviti u krugu nuklearke do 2023. godine. Kako će se nuklearni otpad dijeliti? Hoće li bačve s radioaktivnim sadržajem biti jednostavno prepiljene po pola. Direktorica slovenske agencije za nuklearne otpatke Nadja Železnik kaže da je to političko pitanje koje teško može komentirati", piše list.

"U svakom ćemo se slučaju sa Hrvatskom nakon 2008. godine morati dogovoriti što i kako. To se (vrijeme) poklapa s revizijom programa razgradnje nuklearke koja će morati tretirati i taj problem. Morali bismo pripremiti i plan podjele otpadaka. Najjednostavnije bi bilo da se otpaci financijski evaluiraju. Ne bude li išlo drukčije, morali bismo ih podijeliti s obzirom na aktivnost, te životni vijek (trajnost) pojedinih izotopa. U praksi to znači da bi svaka strana dobila jednak broj bačava s niskoradioaktivnim otpadom, isti broj sa srednjeradioaktivnim otpadom itd. To bi bilo najpoštenije", kaže Nadja Železnik.

No, za sada, dodala je, Hrvatska i Slovenija nemaju niti pravnu osnovu na koju bi se pozvale u nastojanju da podijele otpatke po nekom kriteriju.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙