Pri tome je međugodišnji rast BDP-a u dolarima, dijelom zbog pada vrijednosti dolara prema kuni od 9,9 posto, iznosio visokih 19,1 posto.
To je pak utjecalo i na povećanje BDP-a po stanovniku sa 6.493 američkih dolara u 2003. na 7.732 dolara u prošloj godini, navode analitičari Hrvatske gospodarske komore u najnovijim "Gospodarskim kretanjima".
Promatrano po potrošnoj metodi obračuna BDP-a, po podacima Državnog zavoda za statistiku, kod svih je kategorija potrošnje zabilježeno usporavanje rasta u odnosu na prethodnu godinu pri čemu je ono bilo najmanje izraženo kod osobne i države potrošnje, a najviše kod investicija u kapital.
Tako je stopa rasta osobne potrošnje smanjena sa 4,1 posto u 2003. na 3,9 posto u 2004. godini, dok je kod državne potrošnje zabilježena ista stopa realnog pada od 0,3 posto.
Kretanje osobne potrošnje u proteklim godinama je u značajnoj mjeri zavisilo od kretanja kredita stanovništvu, a kod njih je u prošloj godini zabilježeno usporavanje dinamike rasta u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, napominju analitičari HGK-a, razina kreditiranja je i dalje bila visoka pa je neto kreditiranje stanovništva iznosilo 10,3 milijarde kuna (13,4 posto manje nego u 2003. godini).
Dodaju da je na kretanje osobne potrošnje određeni utjecaj imalo i povećanje socijalnih naknada iz proračuna jer su one u odnosu na prethodnu godinu nominalno povećane za 11 posto odnosno za približno četiri milijarde kuna.
Usporavanje rasta investicija u fiksni kapital bilo je najizraženije, čemu je znatno doprinijelo kretanje investicija u cestogradnji.
Stopa rasta investicija u kapital smanjena je sa visokih 16,8 posto u 2003. na 4,4 posto u 2004. godini. Pri tome analitičari napominju da je razina investicija i dalje bila visoka u usporedbi s prethodnim godinama. Pored toga što je realno bila viša za 4,4 posto u odnosu na 2003., bila je za čak 36 posto realno viša od prosječne razine investicija u razdoblju od 1999. do 2002. godine.
Na rast BDP-a u 2004. najviše je utjecalo realno povećanje izvoza roba i usluga, za 5,4 posto, premda je to i povećanje bilo znatno manje nego u prethodnoj godini, kada je iznosilo 10,1 posto.
Iz podataka platne bilance vidljivo je da izvoz roba u strukturi izvoza roba i usluga čini oko 46 posto, a izvoz usluga oko 54 posto te da je u prošloj godini znatno veći utjecaj na rast ukupnog izvoza imao izvoz roba.
Porast izvoza roba činio je oko 88 posto ukupnog porasta izvoza roba i usluga, a porast izvoza usluga samo 12 posto.
Uslijed usporavanja rasta domaće potražnje u prošloj je godini znatno usporen i rast uvoza roba i usluga pa je njegova stopa rasta pala sa 10,9 posto u 2003. na prošlogodišnjih 3,5 posto.
Kao posljedica bržeg rasta izvoza roba i usluga od uvoza prvi put nakon 2000. godine je deficit ukupne vanjskotrgovinske razmjene s inozemstvom, u strukturi BDP-a, bio realno manji nego u prethodnoj godini, napominju analitičari Sektora za makroekonomske analize HGK.
(Hina) xds yds