BEOGRAD
Predstavnici Europske unije u utorak, 12. travnja, izvijestit će srbijanskog premijera Vojislava Koštunicu o ocjeni Studije o izvedivosti za približavanje EU, javila je u ponedjeljak navečer agencija Beta nakon sastanka Kontakt skupine i predstavnika Europske unije s najvišim dužnosnicima državne zajednice Srbije i Crne Gore i republičkih vlasti u Beogradu. Agencija Reuters javila je, pozivajući se na neimenovane diplomatske izvore u Bruxellesu, kako će Europska komisija preporučiti otvaranje razgovora sa Srbijom i Crnom Gorom o početnom Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju koji bi utro put te državne zajednice prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji, Diplomatski izvor Reutersa naglašava pritom da ishod tih razgovora, ta "prva razina odnosa" EU i SCG, nije zajamčen i da ovisi prvenstveno o kontinuiranoj suradnji s Haškim sudom. Reuters također prenosi kako u Bruxellesu postoji stanovita zabrinutost da bi se EU mogla optužiti za dvostruke standarde ako pristane na otvaranje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom nakon što je s Hrvatskom odgodila početak pristupnih pregovora zbog suradnje s Haškim sudom. Osim o europskoj perspektivi Srbije i Crne Gore, predstavnici EU i Kontakt skupine u Beogradu su vodili razgovore i o kosovskom pitanju. Kako se kaže u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova SCG, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Vladimir Čizov, nakon susreta s ministrom vanjskih poslova SCG Vukom Draškovićem izjavio je da je "neophodno čvrsto pridržavanje odredbi Rezolucije 1244 UN-a" o Kosovu, kao i izrada i realizacija međunarodne strategije za rješavanje kosovskog pitanja.
BEOGRAD
Svi optuženi za ratne zločine iz Srbije i Crne Gore i Bosne i Hercegovine moraju se naći pred Haaškim sudom, izjavio je nakon razgovora s dužnosnicima Srbije i Crne Gore u ponedjeljak u Beogradu visoki međunarodni predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Paddy Ashdown. Ashdown, koji se u Beogradu sastao s s ministrom vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Vukom Draškovićem, predsjednikom Srbije Borisom Tadićem, srbijanskim premijerom Vojislavom Koštunicom i patrijarhom Srpske pravoslavne crkve Pavlom, kazao je da je zahvalan vlastima u Beogradu što su "napokon počele pružati pomoć" u izručenju optuženih za ratne zločine, te da je uvjeren da će se uskoro SCG i BiH "kretati zajedno, na dva paralelna puta, ka euroatlantskim institucijama".
ZAGREB
Europski povjerenik za proširenje Olli Rehn u ponedjeljak je u razgovoru za BBC još jednom naglasio da Hrvatska mora uhititi i Haškom sudu izručiti odbjeglog generala Antu Gotovinu prije početka pristupnih pregovora s EU. Rehn je u intervjuu BBC-u ponovio kako je za početak pregovora s EU potrebna puna suradnja Hrvatske s Haškim sudom, a puna suradnja znači da Hrvatska, kao i svaka druga zemlja, mora pojačati napore i učiniti sve da locira, uhiti te izruči u Haag preostalog optuženika. Ako je general Gotovina u dosegu hrvatskih vlasti, a Haški sud tvrdi da jest, on mora biti pronađen, uhićen i izručen Sudu, istaknuo je Rehn. Rehn je također naglasio kako činjenica da je SCG u posljednjih nekoliko mjeseci izručila 12, a BiH 8 haških optuženika, pokazuje da politika postavljanja uvjeta donosi rezultate, što je vrlo važno za provedbu zakona i ispunjavanje međunarodnih obaveza".
BEOGRAD
Hrvatska će potkraj godine biti domaćin važne konferencije o problemu mina, prve takve izvan Ženeve ili nekog sjedišta Ujedinjenih naroda, rekla je u ponedjeljak u Beogradu savjetnica hrvatske ministrice vanjskih poslova za protuminsko djelovanje Dijana Pleština. Dijana Pleština sudjeluje u Beogradu na radionici koju pod pokroviteljstvom NATO-a organiziraju Atlantsko vijeće Srbije i Crne Gore i organizacija Fund for Peace, s ciljem unapređivanja i koordinacije rada na borbi protiv terorizma, sprečavanju ratova i ublažavanju posljedica ratova. "U Zagrebu će se od 28. studenoga do 2. prosinca ove godine održati 6. sastanak država potpisnica Konvencije protiv protupješačkih mina, tzv. Ottawske konvencije", rekla je Dijana Pleština. Konvenciju o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i transfera protupješačkih mina te za njihovo uništavanje dosad su potpisale 144 države, a Hrvatska je 1997. bila jedna od prvih potpisnica: kao zamjenik ministra vanjskih poslova 4. prosinca 1997. potpisao ju je u Ottawi današnji premijer Ivo Sanader. U skladu s obvezama iz Konvencije, Hrvatska je potkraj 2002., tri mjeseca prije roka, uništila svoje zalihe mina, rekla je Dijana Pleština.
WASHINGTON
Američki predsjednik George W. Bush podržao je izraelski plan povlačenja iz Pojasa Gaze i pozvao Izrael da ne širi veliko židovsko naselje na Zapadnoj Obali. Bush i izraelski premijer Ariel Sharon razgovarali su u ponedjeljak na Bushovu ranču u Crawfordu u Teksasu o mirovnom procesu između Izraela i Palestinaca prema planu poznatom kao mirovne smjernice. "Rekao sam premijeru o mojoj brizi da Izrael ne poduzima nikakvu aktivnost koja krši obveze iz smjernica ili prejudicira konačni status pregovora", rekao je Bush na zajedničkoj konferenciji sa Sharonom nakon njihovih razgovora. "Zbog toga Izrael treba ukloniti sva neovlaštena naselja i udovoljiti obvezama iz smjernica glede naselja na Zapadnoj Obali", rekao je on. Sjedinjene Države prigovaraju izraelskom planu da prošire veliko naselje Maale Adumim na Zapadnoj Obali kojim bi Arapi u Jeruzalemu bili odrezani od ostatka Zapadne Obale upozoravajući da je protivan mirovnom planu koji poziva da Izrael obustavi aktivnost naseljavanja. Sharon je kazao kako je suglasan s Bushom o temeljnim smjernicama mirovnog plana, ali da se neka naselja na Zapadnoj Obali smatraju dijelom Izraela koja bi ostala pod kontrolom njegove vlade. Izraelski premijer obećao je Bushu kako će "ukloniti neovlaštena naselja". Sharon je, međutim, kazao kako Izrael smatra da bi velika židovska naselja, kakvo je i Maale Adumim, "trebala biti dio Izraela" i da bi trebalo biti "doticaja između Maale Adumim i Jeruzalema".
BERLIN
Direktor njemačke obavještajne službe BND August Hanning ocijenio je da su SAD počinile fundamentalne pogreške u svom ratu protiv terorizma, posebno u lovu na šefa terorističke mreže Al Qaide Osamu bin Ladena i idejnog tvorca napada od 11. rujna 2001. U razgovoru za njemački financijski dnevnik Handelsblatt od utorka, Hanning je rekao da su SAD počinile "načelnu grešku" u studenom 2001. godine kad su pokušale uhvatiti bin Ladena u tunelima i špiljama planinskog lanca Tora Bora u Afganistanu koristeći snage lokalne milicije. Prema Henningu se bogati Saudijac Bin Laden mogao spasiti plaćajući afganistanskoj lokalnoj miliciji za svoju slobodu. SAD inzistiraju na tome da nije jasno da li je bin Laden u to vrijeme doista bio u planinama Tore Bore. Međutim, mediji su u svojim izvješćima od ožujka na temelju informacija dobivenih od osumnjičenika za terorizam zatočenih u američkoj bazi Guantanamo Bay na Kubi utvrdili da se bin Laden u tom razdoblju doista skrivao u nepreglednom sustavu tunela i špilja planinskog masiva Tora Bora.
BAGDAD
Američki državljanin otet je ponedjeljak popodne dok je bio na gradilištu u zoni Bagdada, izjavio je glasnogovornik američkog veleposlanstva. "Mogu potvrditi da je do događaja došlo danas oko podneva. U području Bagdada jedan je američki građanin otet na gradilištu", kazao je glasnogovornik bez dodatnih detalja. Ranije je američki dužnosnik u Bagdadu, citirajući vojno izvješće, kazao je kako je moguće da je američki državljanin otet.
MOSTAR
Švicarsko veleposlanstvo u BiH i Švicarska agencija za razvoj i suradnju (SDC) pokrenuli su seriju od devet javnih rasprava o budućnosti Ustava BiH, od kojih je prva održana u ponedjeljak navečer u Mostaru. Kako je rekao švicarski veleposlanik u BiH Urs Breiter ovim se diskusijama, u kojima će sudjelovati istaknuti dužnosnici i intelektualci, želi potaknuti rasprava o nužnosti izmjene Daytonskog ustava po kojem je BiH ustrojena od dva entiteta. U večerašnjoj diskusiji čula su se suprotstavljena mišljenja. Profesor sarajevskog Sveučilišta Gajo Sekulić je kritizirao nacionalne kriterije u BiH predlažući ustroj građanske BiH u čijem bi središtu bio građanin, a ne nacija. No, profesor Sveučilišta u Mostaru Božo Žepić je rekao kako se pri ustroju Bih trebaju uzimati u obzir i nacionalni kriteriji. Žepić je ponovio svoja, ranije više puta javno izrečena, stajališta kojima se zauzima za uspostavu tri republike u BiH, rekavši kako bi se takvim modelom ustroja BiH riješilo nacionalno pitanje i osigurala stabilnost.
SAMARRA
Dva Iračana ubijena su a njih 19, među kojima petero djece i žena, ranjeno u samoubilačkom napadu automobilom-bombom u ponedjeljak navečer u gradu Samarri, kazao je liječnik iz bolnice tog sunitskog grada smještena 125 km od Bagdada. Prema riječima dvoje ranjenika, atentat je bio usmjeren na konvoj američke vojske koji je prolazio trgovačkom ulicom te su američki vojnici smjesta zatvorili sektor, prije nego su dozvolili evakuaciju ranjenih civila. Po riječima doktora Khatiba, osam osoba teško je ranjeno u napadu u istočnom dijelu Samarre, u četvrti Dhoubbat. Nikakve podatke o atentatu nije zasad bilo moguće dobiti od američke vojske.
GARDEZ
Dvanaest talibana ubijeno je u američkom zračnom napadu na jugoistoku Afganistana, a dva američka vojnika ranjeno u sukobima koji su mu prethodili, priopćeno je u ponedjeljak iz vojnih izvora. Sukobi su počeli kad su pobunjenici napali automobil bivšeg afganistanskog vojnog vođe Kheyala Baaza Khana Sherzaija, na cesti koja vodi od Kabula do Gardeza, glavnog grada pokrajine Paktia, objasnio je šef sigurnosti pokrajine Ghulam Nabi Salem. Pokrajina Paktia jedno je od središta pobune talibana koji su preuzeli odgovornost za napad uz pomoć glasnogovornika Abdula Latifa Hakimija. On je Afganistanskoj islamskoj novinskoj agenciji, sa sjedištem u Pakistanu, kazao da su talibani "ubili pet afganistanskih vojnika".
DHAKA
Strahuje se da je najmanje 200 ljudi zatrpano pod ruševinama deveterokatnice koja se srušila u ponedjeljak ujutro u industrijskome gradu u Bangladešu nakon eksplozije bojlera pri čemu je najmanje 15 osoba poginulo, objavili su, kako prenose agencije, policajci i spasilačke ekipe. Najmanje je 300 ljudi radilo noćnu smjenu u trenutku nesreće koja je pogodila nešto iza ponoći tvornicu odjeće u mjestu Palashbari sjeverozapadno od prijestolnice Dhake, kazala je policija.
BHOPAL
Najmanje su se 52 hinduska hodočasnika utopila, a osam ih se smatra nestalima, u nesreći do koje je došlo zbog nenajavljenog podizanja ustava na brani tijekom tradicionalnog svetog kupanja u rijeci Narmadi u središnjoj Indiji, objavili su u ponedjeljak dužnosnici.
Nesreća se dogodila rano u subotu u selu Dharaji u državi Madhya Pradesh, 200 kilometara zapadno od glavnoga grada države Bhopala, gdje se okupilo oko 300.000 hodočasnika.
Priobalne straže uspjele su spasiti brojne hodočasnike nakon iznenadnog prodora vode koja je brojne hodočasnike odnijela dok su spavali na obali. Dosad su pronađena 52 tijela, rekao je vladin dužnosnik.
WASHINGTON
Kandidat za američkog veleposlanika pri Ujedinjenim narodima John Bolton rekao je u ponedjeljak da Svjetska organizacija mora igrati odlučujuću ulogu dok demokrati u Kongresu nastoje blokirati njegovo imenovanje kritični zbog njegovih ranijih omalovažavajućih izjava o UN-u. Bolton je u ponedjeljak započeo saslušanje pred Odborom za vanjskopolitičke odnose Senata gdje se suočio s oštrim pitanjima posebice oporbenih demokrata, članova tog tijela. "Ako budem potvrđen, obećavam da ću ispuniti predsjednikovu viziju partnerskog rada s Ujedinjenim narodima", rekao je Bolton kojega je predsjednik George W. Bush prošlog mjeseca predložio za veleposlanika pri UN-u.
On je rekao kako je predsjednik Bush predan uspjehu Ujedinjenih naroda, ali i naglasio kako UN mora biti reformiran kako bi bio snažniji i učinkovitiji. Bolton je izazvao kritike svojim pokatkad nediplomatskim izjavama o UN-u poput one iz 1994. kada je rekao "da ne postoji tako nešto kao Ujedinjeni narodi" nego samo skupina zemalja koje SAD ponekad može navesti da djeluju u njegovom interesu. Čelni demokrat u Odboru senator Joe Biden je rekao kako je iznenađen "da kandidat uopće želi ovaj posao, uzimajući u obzir sve negativne stvari koje ste kazali o njemu". Senatorica Barbara Boxer je rekla kako Bolton ima stajalište da Sjedinjene Države trebaju nastupati same u međunarodnoj politici što nije na tragu Bushova obećanja da će u drugom mandatu ići za međunarodnom suradnjom.
WASHINGTON
Policija je u ponedjeljak uhitila čovjeka koji je s dvije putne torbe stajao kraj američkog Kongresa tražeći da razgovara s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom. Policija je strahovala da bi se moglo raditi o bombašu samoubojici koji u torbama nosi eksploziv.
Nakon što su ga pripadnici specijalne policije uhvatili i odvukli pregledom torbi, od kojih je jedna raznesena vodenim topom, utvrđeno je da u njima nema eksploziva niti drugog opasnog materijala. Policija koja osigurava američki Kongres kazala je da će čovjek biti optužen za nepokoravanje snagama sigurnosti. Šef kongresne policije Terrance Gainer odbio je identificirati čovjeka osim da ima 33 godine, da je iz Kine, da je nedavno ušao u SAD i da pri sebi nema osobnih isprava. Incident se dogodio sredinom dana kada su policajci ugledali čovjeka koji je stajao u blizini Kongresa s po jednom putnom torbom pored sebe i bez riječi gledao u zgradu. Nakon što nije odgovorio na upite policajca, snage sigurnosti su evakuirale okolicu kao i kongresne urede u blizini tog područja.
SANTA MARIA
Sudski proces protiv Michaela Jacksona, kojemu se sudi zbog navodnog seksualnog zlostavljanja 13-godišnjaka, nastavio se ovog tjedna s novim svjedočenjima protiv pjevača, posebice majke nekadašnje navodne žrtve u događajima iz 1993. godine. June Chandler, Azijatkinja od 40-ak godina, pozvana je kao svjedok optužbe. Ona je u ponedjeljak na sudu u Santa Mariji izjavila da je njezin sin spavao nekoliko puta u sobi zvijezde osumnjičene za seksualno zlostavljanje drugog maloljetnika 2003. U nekoliko je navrata istaknula da je njezin sin "spavao u sobi Michaela Jacksona". Priznala je da je jednom u Las Vegasu dobila zlatnu narukvicu od pjevača kad je pristala ostaviti dijete prvi put da spava s pjevačem. Godine 1993. njezin je sin pokrenuo proces protiv pjevača zbog seksualnog zlostavljanja. Postupak nikad nije priveden kraju jer su adolescent i njegova obitelj sklopili sporazum s pjevačem i dobili dvadesetak milijuna dolara. Jacksonu (46) se sudi zbog seksualnog zlostavljanja 13-godišnjeg dječaka između veljače i ožujka 2003., na njegovu kalifornijskom imanju Neverland. Ako ga se proglasi krivim, prijeti mu 20 godina zatvora.