Lupis je naveo kako je u posljednjih deset-dvadeset godina počeo proces dekriminalizacije klevete u različitim zemljama i da danas neke države poput Francuske i dalje imaju kazneno djelo klevete putem medija, ali da se te odredbe manje-više ne koriste.
"U jugoistočnoj Europi, u nekoliko država postoje odredbe o kaznenom djelu klevete, ali ih sudovi rijetko primjenjuju. Po našim podacima, u prošloj su godini jedino Hrvatska i Srbija imale po dva takva slučaja", rekao je Lupis.
On drži da i sama činjenica da se takva odredba nalazi u kaznenom zakonu, makar se često i ne primjenjuje, ima učinak zastrašivanja novinara koje država želi spriječiti da pišu o za nju neugodnim temama poput "korupcije u državnoj upravi, mešetarenju u privatizaciji ili pak o organiziranom kriminalu.
Lupis smatra da bi se eventualni slučajevi klevete odnosno uvrede putem medija trebali rješavati u parničnom, građanskom postupku, a ne putem kaznenog zakona, navodi VOA.
"Prvo, novinari i mediji uopće trebaju poštivati etičke standarde novinarstva. Drugo, odredbe koje sankcioniraju klevetu trebale bi biti dio građanskog postupka. No, niti tada njihova primjena se ne bi smjela politizirati", rekao je on.
Kao eventualna kazna za slučaj klevete putem medija najprikladnija je novčana kazna razmjerna počinjenoj šteti, dodao je Lupis.
Lupis kaže da Odbor za zaštitu novinara zna za slučaj novinarke HRT-a Ljubice Letinić, koja je ljetos zbog vrijeđanja splitskog poslovnog čovjeka putem televizije osuđena na uvjetnu kaznu zatvora od dva mjeseca.
"Takve su kazne neprimjerene i Hrvatska bi od njih trebala odustati", rekao je on za VOA.