FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Portret novog iračkog predsjednika Jalala Talabanija

ZAGREB, 6. travnja 2005. (Hina) - Kurdski vođa Jalal Talabani, izabranu srijedu za novog predsjednika Iraka, jedna je od ličnosti snaduljim političkim stažem na sceni iračkih Kurda.
ZAGREB, 6. travnja 2005. (Hina) - Kurdski vođa Jalal Talabani, izabran u srijedu za novog predsjednika Iraka, jedna je od ličnosti s naduljim političkim stažem na sceni iračkih Kurda.

Taj 72-godišnji čelnik stranke Domoljubna fronta Kurdistana (PUK) pronicav je političar, jednako spretan u sklapanju novih saveza i prijateljstava koliko i u stvaranju neprijatelja, prenosi BBC.

Analitičari drže da bi, uspije li dobro odraditi svoj predsjednički mandat, mogao znatno poboljšati odnose između Kurda i Arapa u Iraku.

Političar, kojega Kurdi često nazivaju i Mam (ujak) Jalal i koji sebe drži simbolom modernog socijaldemokratskog Kurdistana, rođen je 1933., u utjecajnoj obitelji u selu blizu grada Koi Sandžak sjeverno od Kirkuka. U Bagdadu je diplomirao pravo i savladao je brojne jezike, među ostalima i engleski i francuski.

Rano je pristupio Kurdskoj demokratskoj stranci (KDP) Mustafe Barzanija i tijekom kurdske pobune sredinom 70-tih godina postao je član vodstva, piše njemačka agencija dpa.

No kada je Barzani odustao od borbe i izbjegao u azil, Talabani je u Zapadnom Berlinu 1975., utemeljio PUK, stranku socijalističke orijentacije, koja je trebala označiti prekid s "plemenskim" KDP-om.

Godinu dana poslije počeo je oružanu borbu protiv središnje vlade u Bagdadu. PUK je pretrpio teške udarce kada je iračka vlada koristila kemijsko oružje protiv Kurda 1988., te je Talabani bio primoran napustiti sjeverni Irak i potražiti utočište u Iranu.

Nakon Zaljevskog rata 1991., Kurdi su ponovo pokušali izmaći vlasti diktatora Sadama Huseina te su, uz međunarodnu pomoć, uspostavili autonomnu zonu na sjeveru Iraka pod kontrolom PUK-a i KDP-a, na čijem je čelu sada bio Barzanijev sin Massud.

No 90-tih godina dvije su se stranke počele sukobljavati i čak vodile bratoubilački rat 1994. Godine 1998., uz posredovanje SAD-a potpisale su mirovni sporazum, a uoči američko-britanske invazije na Irak dvojica kurdskih vođa uspjela su po strani ostaviti razmirice i utemeljiti vodstvo Barzani-Talabani.

Ta suradnja nije prošla bez nagrade. Obojica su bila imenovana u Privremeno vijeće za upravu Iraka zajedno s još trojicom Kurda.

I dok mnogi obični Kurdi još uvijek čeznu za punom neovisnošću, lideri su im jasno dali do znanja da će tražiti samo autonomiju unutar ujedinjenog Iraka.

Talabani, koji je nedavno zahvalio Sjedinjenim Državama i njihovim vojnicima na tome što su "oslobodili Irak", postao je od srijede predsjednik Iraka, a Barzani je na čelu autonomne kurdske vlade.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙