Inicijatori pružanja otpora Fischerovoj odluci drže da odavanje počasti mrtvima spada u središnje civilizacijske stečevine te da je Fischerova odluka "povijesno neopravdana". Potpisnici peticije, koju je u međuvremenu potpisalo preko 70 diplomata, nadalje drže da se Fischerova odluka uklapa u "svjetonazor šesdesetosmaša koji nisu vjerovali nikome tko je stariji od 30" aludirajući time na Fischerovu ulogu u studentskim pokretima 1968. godine.
Fischerovi pobornici unutar ministarstva drže da je "bilo krajnje vrijeme" da se donese odluka o promjeni prakse odavanja službene počasti. Ministarstvo vanjskih poslova je trebalo već puno prije započeti sa sučeljavanjem s prošlošću a ne tek sada kada je većina počinitelja i žrtava nacionalsocijalističkog sistema već preminula, zaključuje se u priopćenju.
Konkretan povod za pokretanje akcije je Fischerovo odbijanje da za jednog nedavno preminulog konzula objavi službenu osmrtnicu. Konzul je za vrijeme nacionalsocijalizma na području okupirane Čehoslovačke obavljao dužnost državnog odvjetnika te ga se smatra odgovornim za nekoliko spornih presuda.
Prema internim informacijama prilikom osnivanja ministarstva vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke 1951. najveći dio diplomatskog kora su činili nekadašnji članovi Hitlerovog NSDAP-a.
Ministarstvo vanjskih poslova odbilo je komentirati navode medija objašnjavajući da se radi o "internoj raspravi" . Isto tako je priopćeno da je peticiju protiv Fischerove odluke dosad potpisalo "samo 70 od 200" diplomata pri ministarstvu.