Annan je u govoru Općoj skupštini izložio svoje preporuke za najtemeljitiju reformu OUN-a od njezina osnivanja 1945. i pozvao svjetske čelnike na usvajanje cijeloga reformskog paketa na summitu u rujnu ove godine.
"Znamo što su problemi i znamo što smo obećali postići", rekao je Annan. "Ono što je sada potrebno nisu više deklaracije nego akcija da se ispune već dana obećanja", dodao je.
Njegovi prijedlozi izvučeni su iz zaključaka visoke skupine za reforme iz studenoga i biti će predmet razmatranja sastanka čelnika zemalja članica u rujnu, koji bi trebao ojačati Ujedinjene narode čiju vjerodostojnost mnogi vide oslabljenom ogorčenim sporenjima oko rata u Iraku, korupcijom u UN-ovu iračkom programu nafta-za-hranu te otkrićima o seksualnim zloporabama mirovnjaka svjetske organizacije.
Očekuje se da neće biti lako pridobiti čelnike na prihvaćanje cijelog paketa reformi jer mnoge zemlje imaju suprotstavljene poglede na niz pitanja, od reforme Vijeća sigurnosti do razvojne pomoći siromašnim zemljama.
U jednom od ključnih prijedloga Annan je pozvao da se osnuje novo, manje Vijeće za ljudska prava koje bi zamijenilo sadašnje Povjerenstvo za ljudska prava, sa sjedištem u Ženevi, čiji se mnogi članovi percipirani danas kao zemlje koje krše ljudska prava i nastoje zaštititi druge koji to čine. Posljednjih godina članice Povjerenstva su uključivale i zemlje poput Kube, Libije i Sudana, koje su bile na meti kritika zbog kršenja ljudskih prava.
Novo tijelo bi bilo birano dvotrećinskom većinom glasova Opće skupštine koja broji 191 člana.
Annan je pozvao na proširenje Vijeća sigurnosti UN-a s 15 na 24 članice kako bi se time odrazila realnost današnjeg svijeta. Ostavio je Općoj skupštini da odluči između dva prijedloga proširenja, koje je dala skupina za reforme, pozvavši Skupštinu da o tome odluči prije zasjedanja u rujnu.
Prema prvom prijedlogu, u Vijeće sigurnosti bi ušlo novih 6 stalnih članica kao i 3 dvogodišnje. Po drugom bi prijedlogu bila stvorena nova kategorija od 8 polustalnih članica, koje bi se birale na obnovljiv četverogodišnji mandat i jedno dodatno mjesto na dvije godine na već postojećih 10.
Oba prijedloga ograničavaju pravo veta na sadašnjih pet stalnih članica Vijeća sigurnosti.
Annan je također zatražio od bogatih zemalja da do 2015. izvrše svoje obveze i počnu trošiti 0,7 posto bruto domaćeg proizvoda za pomoć zemljama u razvoju te pozvao na puni otpis dugova najsiromašnijih zemalja.
S druge strane, rekao je on, zemlje u razvitku moraju poduzeti konkretne mjere u borbi protiv AIDS-a i smanjivanju siromaštva na pola, kao dio UN-ovih Milenijskih razvojnih ciljeva koje treba ostvariti do 2015.
On je pozvao da se do rujna 2006. usvoji konvencija u kojoj bi se terorizam definirao kao djelo s namjerom "da se izazove smrt ili ozbiljna tjelesna ozljeda civilima ili neborcima", usmjerena na zastrašivanje vlada, stanovništva ili međunarodnih organizacija.
Već četiri godine ne može se usvojiti konvencija protiv terorizma zbog razlika oko njegove definicije. Neke zemlje drže da su ono što jedni smatraju teroristima, za druge borci za slobodu. Annan je rekao da sve zemlje moraju prihvatiti da otpor okupaciji ne može uključivati "da se namjerno ubijaju ili sakate civili".
Glede korištenja sile u međunarodnim odnosima, reformsko izvješće kaže da Vijeće sigurnosti već ima ovlasti prema Povelji UN-a za uporabu vojne sile, među ostalim i preventivno, ali traži da ono usvoji rezoluciju u kojoj će točno odrediti kada je ona nužna.
Aludirajući na inzistiranje administracije američkog predsjednika Georgea W. Busha da ima pravo poduzimati unilateralne vojne akcije kako bi zaštitila američke interese, Annan je rekao: "U današnjem svijetu, nijedna država, ma koliko moćna bila, ne može se sama zaštiti".