Značajne pritužbe, kako je rekla, odnose se i na pritužbe građana u ugostiteljstvu i turizmu, prodaju robe s podacima koji kupce mogu dovesti u zabludu te na kakvoću proizvoda.
Državni inspektorat je, kako je dodala, tijekom prošle godine obavio ukupno 45.780 nadzora nad primjenom propisa za zaštitu potrošača pri čemu je utvrđeno 13.550 nepravilnosti.
Posebno, u kontroli provedbe samog Zakona o zaštiti potrošača, inspektorat je tijekom prošle godine obavio 15 tisuća nadzora i utvrdio 4.750 nepravilnosti.
Zbog utvrđenih nepravilnosti, inspektorat je podnio 2.750 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i naplatio 1.300 kazni na mjestu događaja u ukupnom iznosu od 450 tisuća kuna.
Također, rekla je Vrbanić, Državni je inspektorat izdao 20 rješenja o zabrani prodaje proizvoda zbog nedostataka pri rasprodaji robe po sniženim cijenama te zabranio prodaju robe u vrijednosti od 223 tisuće kuna.
Po riječima Eme Culi iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, za potrebe sustava zaštite potrošača u ovoj godini to ministarstvo je predvidjelo 2,2 milijuna kuna. Ta sredstva će biti utrošena na osnivanje triju savjetovališta za potrošače, projekt izmjena i dopuna sadašnjeg Zakona o potrošačima i rad Vijeća za zaštitu potrošača.
Također, po njezinim riječima, iz sredstava CARDS programa predviđeno je osnivanje središnjeg informacijskog sustava zaštite potrošača pri Ministarstvu gospodarstva.
Današnji skup o zaštiti potrošača održan je u povodu Svjetskog dana zaštite potrošača koji se obilježava 15. ožujka.
U Hrvatskoj, u kojoj djeluje nekoliko udruga za zaštitu potrošača, to je područje regulirano Zakonom o zaštiti potrošača (donesen u rujnu 2003.), a prošli mjesec Sabor je donio i prvi Nacionalni program zaštite potrošača za 2005. i 2006. godinu.