Za razliku od zemalja regije, u Hrvatskoj najveći dio građana, njih 59 posto, kupuje u modernim tipovima trgovine - supermarketima (42 posto ispitanika) te hipermarketima (17 posto), dok u tradicionalnim trgovinama kupuje još svega 26 posto ispitanika.
Hrvatska je specifična i prema relativno velikom udjelu kupovine u cash&carry trgovinama (13 posto) te izrazito niskoj potrošnji u diskontima (1 posto), rekao je direktor odnosa s trgovačkim kućama u ACNielsenu Ivan Gadža.
Dok primjerice u Mađarskoj 34 posto građana barem jednom mjesečno obavlja kupnju u diskontima, kazao je Gadža, u Hrvatskoj je taj udio tek 8 posto, što pojašnjava činjenicom da na hrvatsko tržište još nisu ušli najveći diskontni lanci, poput austrijskog Lidla.
Iako prevladava mišljenje da je cijena glavni kriterij, hrvatskim je građanima pri odabiru primarna laka dostupnost trgovine te njezina blizina mjestu stanovanja.
Istraživanje je pokazalo i da se u Hrvatskoj preferira tzv. mediteranski oblik kupnje, odnosno još uvijek se pri kupnji svježeg voća i povrća preferiraju tržnice i voćarnice, pri kupnji mesa mesnice, a ribe ribarnice.
Iako ne previše skloni promjeni robne marke na koju su navikli, hrvatski se građani, prema Gadžinim riječima, češće okreću alternativnoj robnoj marki kada je riječ o prehrambenim nego neprehrambenim proizvodima, poput kozmetike.
No, iako dobro poznaju tzv. privatne robne marke, nisu im previše skloni, odnosno rjeđe kupuju proizvode robnih marki trgovaca nego tradicionalnih proizvođačkih brandova.
Ovaj podatak, kao i onaj o relativno maloj važnosti niske cijene pri odabiru trgovine, Gadža smatra bitnim za najavljene ulaske diskontnih trgovačkih lanaca, koji po niskim cijenama prodaju uglavnom proizvode vlastitih robnih marki, izbjegavajući jake proizvođačke brandove.