Po predloženim izmjenama DSV bi i dalje činilo 11 članova, ali bi devet njih bilo iz redova sudaca, a ne, kao do sada, sedam članova, dok bi tek dva člana bila iz redova sveučilišnih profesora pravnih znanosti te iz redova odvjetnika.
Stegovni postupak više ne bi vodio DSV u punom sastavu, nego tročlano stegovno vijeće, u kojemu bi sjedili suci koji su ujedno i članovi DSV-a.
Produljio bi se rok za pokretanje stegovnog postupka s dvije na tri godine, a sudac kojemu je DSV izrekao stegovnu kaznu ukora ne bi smio biti imenovan u viši sud prije proteka dvije godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je kazna izrečena.
Ivo Josipović (SDP) ocijenio je da predložene izmjene idu u smjeru "autizma pravosuđa u odnosnu na društvenu zajednicu", dok, kako kaže, ne pridonose potrebnoj reformi pravosuđa.
Smatra da bi barem polovica članova DSV-a trebala biti izvan pravosuđa, da to tijelo ne bi trebalo 'puniti' sucima kako predlaže Vlada, a posebno se zauzeo da se, suprotno predloženom, omogući javnost postupka kod razrješenja sudaca.
Da predložene izmjene spadaju u skup lošijih zakonskih rješenja smatra i Pero Kovačević (HSP), prije svega jer, tvrdi, ni na koji način ne štiti DSV od utjecaja politike i nepotizma.
"Ove su izmjene kozmetičke i pokušaj ublažavanja neraspoloženja i stručne i šire javnosti zbog ukupnog nezadovoljstva u pravosuđu", rekao je Vilim Herman (HNS/PGS).
Milorad Pupovac (SDSS) DSV je prozvao da je svojim dosadašnjim djelovanjem najodgovorniji za "katastrofalno stanje u pravosuđu", jer se, kaže, radio po kriteriju političke i druge podobnosti.
Kao i drugi klubovi, zauzeo se za "ozbiljni reformski rez u pravosuđu", a takva se nakana, kaže, 'minira' već ovim zakonom, odnosno odredbom kojom se povećava broj sudaca u DSV-u.
Predložene izmjene Zakona o DSV-u podržao je samo Klub HDZ-a, ocjenjujući ga kvalitetnim korakom ka uspješnijem i stručnijem radu DSV-a, a samim tim i kvalitetnijem izboru sudaca.