Odgovorivši pozitivno na 625 od 626 zahtjeva Haškoga tribunala, hrvatska javnost ne razumije zašto početak pregovora o prijemu EU uvjetuje uhićenjem generala Ante Gotovine i njegovim izručenjem Međunarodnom kaznenom sudu za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji, piše pariški list i podsjeća da je prošloga tjedna, primajući izaslanstvo nekolicine francuskih medija, predstavnike francuskog kluba " Velika Europa ", predsjednik Stjepan Mesić je istaknuo kako "se ne smije postavljati izbor između Europe i Gotovine", jer je velika većina stanovništva za ulazak u EU, te je ujedno izrazio nadu da će o tome Bruxelles voditi računa.
Le Monde navodi i ocjenu Milorada Pupovca, "čelnika srpske manjine", kako su počinjene dvije greške u pristupu: "Hrvatska je pogriješila što se usredotočila na datum 17. ožujka, a Europska Unija na slučaj generala Gotovine".
"Sada postoji opasnost da blokiranje ide na ruku protueuropskim snagama koje ne žele reforme koje u perspektivi ulaska Hrvatska mora provesti", prenosi Le Monde riječi Milorada Pupovca uz napomenu kako Pupovac nije jedini koji se boji "uspona euroskepticizma" koji je posljednjih mjeseci potvrđen ispitivanjima javnoga mnijenja "koja ukazuju na očigledno opadanje proeuropskog osjećaja".
Promjena vlade u prosincu 2003. ubrzala je potragu za haškim bjeguncima, što je navelo Carlu del Ponte da pruži povoljnu ocjenu koju će prihvatiti Komisija a potom potvrditi Europsko vijeće, no ti su napori oslabljeni u drugoj polovici prošle godine, ocijenio je Jacques Wunenburger, šef izaslanstva Europske komisije u Zagrebu, navodi list.
U iščekivanju odluke, zaključuje pariški dnevnik, Hrvati se žale da su neshvaćeni, a "neki idu dotle da zamišljaju kako je Hrvatska žrtva urote SAD i Britanaca koji joj ne mogu oprostiti protivljenje ratu u Iraku".