U pismu luksemburškom predsjedništvu EU-a Del Ponte ističe da od 11. veljače, kada je EU-u uputila prvo pismo u kojem je oštro kritizirala Hrvatsku zbog nesuradnje s Haškim sudom, do nje nisu stigle nikakve nove informacije zbog kojih bi promijenila mišljenje.
"Usprkos svim javnim i privatnim jamstvima iz Zagreba, Ante Gotovina ostaje unutar dosega hrvatskih vlasti, i sve dok on ne bude doveden u Haag, ne može se reći da Hrvatska u potpunosti surađuje s Međunarodnim kaznenim sudom", ocjenjuje Del Ponte u pismu koje je proslijeđeno svim zemljama članicama EU, a čiju je presliku pribavio Reuters.
Napominjući da je Zagreb poduzeo neke korake u smjeru zamrzavanja imovine odbjeglog generala i protiv mreže njegovih pomagača, Del Ponte ocjenjuje kako joj se "čini da su ti koraci došli prekasno, da su marginalne vrijednosti i da se teško mogu smatrati odgovorom na pitanja koja je otvorila u svojoj procjeni od 11. veljače".
U pismu EU 11. veljače Del Ponte je iznijela niz zamjerki na račun hrvatskih vlasti, kriveći ih za omogućavanje bijega Gotovini 2001., niti jedan pokušaj uhićenja, opstrukciju rada ICTY-a, neotkrivanje mreža pomagača, curenje informacija ICTY-a o lokaciji generala, slanje posrednika na pregovore bez obavještavanja snaga sigurnosti, za stvaranje protuhaške atmosfere u zemlji i drugo.
"Jamstva koja su hrvatske vlasti dale u zadnjih nekoliko tjedana, kako su konačno sve institucije i službe u cijelosti angažirane i da su udvostručile svoje napore, jasno pokazuju da sve donedavno oni nisu činili sve što mogu i, kao što sam ranije naznačila, nadali su se dobrovoljnoj predaji optuženoga", navodi se u pismu.
Del Ponte zemlje članice EU-a izvješćuje također kako su u Hrvatskoj poduzimane obavještajne operacije protiv osoblja Haškog suda koje su trajale sve do ožujka 2004., a možda i dulje.
"Značajna obavještajna sredstva bila su korištena da bi se slijedilo osoblje ICTY-ja i opstruirali svi napori da se locira Ante Gotovina. Vlasti mi nikad nisu prenijele te informacije", upozorava Del Ponte, dodajući kako je tek nedavno primila jamstva predsjednika Stjepana Mesića i državnog tužitelja Mladena Bajića da su takve aktivnosti prekinute.
Europska komisija objavila je ranije u utorak da Europska unija neće početi pristupne pregovore s Hrvatskom planirane za idući tjedan bude li izvješće glavne haške tužiteljice negativno.
"Mogu vam jedino reći da bez pozitivne ocjene tog izvješća, pregovori neće moći početi 17. ožujka", rekao je novinarima glasnogovornik EK Amadeu Altafaj Tardio.
Europski povjerenik za proširenje Olli Rehn također je u utorak u Istanbulu ponovio da će ocjena glavne haške tužiteljice utjecati na odluku ministara vanjskih poslova EU-a 16. ožujka.
"Vrlo ozbiljno shvaćamo mišljenje glavne tužiteljice i Haškog suda i pitanje ćemo sada brzo razmotriti, a onda će Vijeće ministara donijeti odluku kako dalje", rekao je.
Veleposlanici EU trebali bi potkraj tjedna proučiti izvješće ICTY-ja, a konačnu bi odluku trebali donijeti ministri vanjskih poslova EU-a na sastanku u Bruxellesu 16. ožujka.