Nova mirovinska reforma trebala bi ponajprije ojačati prvi stup, javni mirovinski sustav međugeneracijske solidarnosti, rečeno je na konferenciji za novinare Ženske sekcije SSSH i SUH-a.
Mirovinska reforma u Hrvatskoj, vođena prema modelu Svjetske banke i MMF-a, dovela je do osiromašenja tzv. novih umirovljenika.
Prosječna starosna mirovina korisnika koji su otišli u mirovinu prije 1. siječnja 1999. iznosila je 2.106 kuna. Krajem 2004. takva je mirovina bila 29 posto niža i iznosila je 1.383 kune, rekao je predsjednik SUH-a Stjepan Krajačić.
Osim toga, povećane su razlike između prosječnih muških i ženskih mirovina - do 1999. ženske mirovine su bile 18 posto niže, a danas zaostaju čak 26 posto, upozorila je koordinatorica Ženske mreže Jagoda Milidrag Šmid.
Zbog toga Ženska sekcija i SUH traže ograničavanje razdoblja za izračun mirovine na 20 najpovoljnijih kontinuiranih godina te povećanje aktualne vrijednosti mirovina za barem 20 posto.
Vrijednost najniže mirovine za 30 godina staža treba iznositi najmanje 40 posto prosječne plaće, kako to propisuje Konvencija Međunarodne organizacije rada.
Također bi trebalo ukinuti institut povlaštenih mirovina, posebice za državne dužnosnike, te pokrenuti reformu drugog stupa. Obaveznu individualnu mirovinsku štednju treba pretvoriti u dobrovoljnu štednju koju bi plaćali poslodavci, a bila bi predmetom kolektivnih pregovora.