Podsjetivši da su njegovi kolege, Dubravko Jelčić i Krešimir Nemec, nedavno izrekli sud o jednom aspektu te antologije, koju je priredio Dušan Ivanić, a objavilo SKD 'Prosvjeta', Zagreb, 2004., i to bez podataka o tvrtki i mjestu tiskanja, akademik Batušić naglašava kako bi se i on htio osvrnuti na činjenicu da je u tu knjigu uvrštena Vojnovićeva proza "Sirena".
"Govoriti danas o Vojnoviću kao srpskom piscu iz Hrvatske čini se ne samo promašenim, već i apsurdnim pokušajem. Tim više što ga je čak i novija srpska književna i kazališna historiografija (Raško V. Jovanović, Bograd, 1974. u opsežnoj monografiji) nedvosmisleno svrstala među hrvatske književnike", izjavio je Batušić.
Podsjeća kako je Ivo Vojnović (1857.- 1929.) - odgojen i odrastao u protuaustrijskom političkom okružju - bio zaneseni, a nerijetko i empatični pobornik idealnoga jugoslavenstva, u koje se, međutim, potkraj života duboko razočarao.
"U dva je navrata kao dramatičar posizao i za temama iz srpske mitologije (ne baš uspješno, rekao bi Velibor Gligorić), ali je nakon proslave svoga šezdesetoga rođendana, u zagrebačkome kazalištu 9. listopada 1917., zanosno klicao Hrvatskoj, kako to piše, dan kasnije, tadašnji 'Jutarnji list' ", napomenuo je Batušić.
"Prema tome, držim posve neutemeljenim Vojnovića svrstavati na mjesto koje nikada nije htio zaposjesti, a još je apsurdnije što je publikacija u kojoj se iznose spomenute tvrdnje, financijski obilato potpomognuta sredstvima hrvatskoga državnog proračuna", ističe akademik Batušić.
"Pripovijetka srpskih pisaca iz Hrvatske - antologija" (639 str.), koju je priredio beogradski profesor nove srpske književnosti Dušan Ivanić, izdana je uz novčanu potporu Savjeta za nacionalne manjine hrvatske Vlade. Za to izdanje, kako se navodi u Narodnim novinama (57/2004.), iz Državnoga proračuna osigurano je 50.000 kuna.
Priređivač tvrdi da "za srpsku tradiciju Ivu Vojnovića veže porijeklo, nacionalno opredjeljenje, a dijelom i tematika književnih djela".
Međutim, hrvatski pjesnik, novelist, kritičar i polemičar Antun Gustav Matoš pisao je za svog suvremenika, Ivu Vojnovića, da "svoga hrvatskog osjećaja nije zatajivao".
Pripovijetku "Sirene", koju je akademik Luko Paljetak uvrstio u dvosveščana Izabrana djela Ive Vojnovića, u sklopu edicije Stoljeća hrvatske književnosti (2003.), Vojnović je prvi put objavio godine 1884. pod pseudonimom Sergije P. u zbirci crtica "Perom i olovkom" u Zabavnoj knjižnici Matice hrvatske. U toj knjižnici objavio je i svoja najpoznatija djela "Ekvinocijo" i "Dubrovačka trilogija".