Tako se Hrvatska lani sa 60 darovatelja, odnosno 13 na milijun stanovnika ne samo približila europskom prosjeku od 16,5 darovatelja na milijun stanovnika nego je stala uz bok velikim, mnogo bogatijim europskim zemljama. Primjerice, Švedska ima 12,8 darovatelja na milijun stanovnika, Njemačka 13,8 i Švicarska 13,2 na milijun stanovnika, rekao je za Hinu predsjednik Hrvatske donorske mreže (HDM) sa sjedištem u Puli prim. mr. Igor Povrzanović u povodu pokretanja javne akcije promicanja doniranja koštane srži od živih nesrodnih davatelja.
Po njegovim riječima HDM, osnovan u Puli prije osam godina, do sada se isključivo bavio promicanjem posmrtnog darivanja organa radi presađivanja.
"Međutim započeli smo u javnosti objašnjavati i darivanje koštane srži u čemu uvijek kao i kod davanja krvi sudjeluju samo živi davatelji. U Hrvatskoj se do sada nije dovoljno javno upozoravalo na potrebu darivanja koštane srži pa stoga nije čudno što presađivanje koštane srži ne slijedi porast broja presađivanja organa, poput primjerice bubrega kojih lani u našoj zemlji transplantirano 113 ili jetra koje su presađene u 43 primatelja", istaknuo je Povrzanović.
Potrebe za koštanom srži velike su, jer je na listama čekanja više stotina bolesnika, među kojima je velik broj djece, za koju su krvne bolesti jedan od glavnih uzroka smrtnosti, dodao je. Tomu u prilog naveo je kako je presađivanje koštane srži prihvaćena metoda liječenja prirođenih stečenih krvnih bolesti tijekom koje se presađuju krvotvorne matične stanice dobivene od živih srodnih i nesrodnih davatelja koštane srži, krvi iz krvotoka ili iz pupčane vrpce novorođenčeta.
Povrzanović je zaključio kako je transplantacija koštane srži rutinska metoda liječenja zloćudnih bolesti krvotvornog sustava, kao što su akutne i kronične leukemije, limfomi i druge rjeđe bolesti. Također tako se liječe i bolesti izazvane nekim od oblika zatajenja koštane srži i teška oštećenja imunološkog sustava, prirođena slabokrvnost i neke vrste metaboličkih bolesti.