Zamjenica pokrajinskog tajnika za obrazovanje Svetlana Vujović izjavila je za HINU da je odluka stopirana i neće se provesti dok se od Vojvođanske i Srpske akademije znanosti i umjetnosti ne dobije mišljenje o mogućnosti standardizacije tzv. bunjevačkog jezika.
Inicijativu za uvođenje "bunjevačkog jezika" u vojvođanske osnovne škole podnijelo je Nacionalno vijeće bunjevačke nacionalne manjine, koje negira hrvatsko podrijetlo Bunjevaca.
Iako je Tajništvo za obrazovanje prvobitno dalo suglasnost, ono je danas povučeno, a do toga je došlo, kako se neslužbeno može čuti, na intervenciju zastupničkih tijela Hrvata u Srbiji, prije svega Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.
Predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Lazo Vojnović Hajduk pozdravio je odluku Tajništva ističući kako je "konačno prevladao razum".
S druge strane član HNV-a, zadužen za obrazovanje, ujedno i pokrajinski zastupnik Dujo Runje izjavio je da u tu informaciju "neće vjerovati sve dok ona ne bude objavljena u Službenom glasniku Vojvodine".
Najava o uvođenju bunjevačkog jezika kao jednog od nastavnih jezika koji bi se trebao izučavati od sljedeće školske godine oštro je osuđena u hrvatskoj zajednici u Srbiji.
Bunjevačka ikavica dijalekt je bačkih Hrvata i ne može se proglasiti zasebnim jezikom zasebnog naroda, zaključili su tim povodom predstavnici Hrvata u Srbiji.
Prošloga tjedna istaknuti Hrvati-Bunjevci, koji žive u Srbiji, Hrvatskoj i Mađarskoj, zatražili su od vlada Hrvatske i Srbije da se zaustave procesi umjetne podjele hrvatske zajednice u Vojvodini na Hrvate i Bunjevce.