Predsjednik Tadić izjavio je u srijedu agenciji Beta da se zalaže za očuvanje državne zajednice Srbije i Crne Gore "jer je to najbrži put do Europske unije".
"Prioritetni zadatak i cilj svakog građanina je EU i bolji životni standard za sve, i u Srbiji i u Crnoj Gori, a funkcionalnom državnom zajednicom najbrže ćemo doći do tog cilja", kazao je Tadić, koji se nalazi u višednevnom službenom posjetu Kini, naglašavajući da "državnu zajednicu treba učiniti što funkcionalnijom".
Srbijanski premijer Koštunica, u pismu predsjedniku i premijeru Crne Gore Filipu Vujanoviću i Milu Đukanoviću, navodi da su Beogradski sporazum zajedno potpisali i "na taj se način obvezali da će ga poštovati" te on ostaje pri onome što je potpisano.
"Ukoliko smatrate da Ustavnu povelju Državne zajednice Srbija i Crna Gora, koja je nastala na osnovu Beogradskog sporazuma treba mijenjati, to je moguće učiniti samo po proceduri predviđenoj Ustavnom poveljom", naveo je Koštunica u pismu crnogorskim dužnosnicima.
Državna zajednica Srbija i Crna Gora proglašena je 4. veljače 2003. godine, a njena Skupština je konstituirana 3. ožujka 2003. godine, posrednim izborom zastupnika u parlamentima članica. Prema Ustavnoj povelji, mandat posredno izabranim zastupnicima prestaje nakon dvije godine, kad bi se trebali raspisati neposredni izbori za parlament, ali Crna Gora - za razliku od Srbije - nije donijela neophodan zakon koji bi omogućio neposredne izbore za Skupštinu državne zajednice, te je neizvjesno kako će nakon 3. ožujka funkcionirati državna zajednica.
Najnoviji crnogorski prijedlog podrazumijeva Srbiju i Crnu Goru kao zajednicu neovisnih i međunarodno priznatih država, o čemu bi u obje države bio održan i referendum. Države bi imale zajedničku Skupštinu, te Komisiju zajednice nezavisnih država, a formirale bi i vojni savez u okviru kojega bi "dogovarale suradnju vojske dvije nezavisne države". Na osnovu sporazuma Srbija bi bila sljednica državne zajednice SCG u međunarodnim političkim organizacijama, a Crna Gora bi priznavanjem članstva u njima dobila sva prava i obveze koje proizilaze iz tog članstva. Sukcesija imovine i imovinskih prava i obveza, prema tom prijedlogu, bila bi dogovorena po načelima sukcesije koji su se primjenjivali za bivšu SFRJ.