Očekivana duljina života za Amerikanke sada je 80,1 godinu, a za Amerikance 5,3 godine manje. Razlika među spolovima ipak se smanjila, jer je 2002. godine bila 5,4 godine, i tako je nastavljen trend smanjivanja započet nakon što je dosegnuo vrhunac od 7,8 godina u 1979., rekao je Centar u godišnjem izvješću o mortalitetu Amerikanaca.
Rekordno visoka očekivana duljina života utvrđena je kod bijelih Amerikanki - 80,5 godina - i bijelih Amerikanaca - 75,4 godine. Rekordno visoka očekivana duljina života zabilježena je i za Afro-amerikanke, 76,1 godinu, ali i Afro-amerikance 69,2 godina.
Većina dobnih skupina zabilježila je pad stopa mortaliteta zahvaljujući u prvom redu opadanju stope smrtnosti od bolesti najvećih uzročnika smrti, uključujući srčana oboljenja i rak, kojima se zajedno pripisuje smrt polovice umrlih Amerikanaca svake godine.
Broj smrti uzrokovanih moždanim udarom, bolestima organa za disanje, gripom, upalom pluća, nesrećama i samoubojstvima su također opale.
Rast bilježe stope smrtnosti od Alzheimerove bolesti, bolesti bubrega, visokog tlaka i Parkinsonove bolesti.
Unatoč povećanju očekivane duljine života Amerikanci još uvijek zaostaju za mnogim zemljama.
Prema podacima UN-ove Svjetske zdravstvene organizacije u 2002. Japanci su mogli očekivati da će najdulje živjeti, 81,9 godina, nakon toga dolazi Monako s očekivanom duljinom života od 81,2 godine, San Marino i Švicarska 80,6, Australija 80,4, Andora 80,3 i Island 80,1 godinu.
Ispred SAD-a su i Austrija, Belgija, Kanada, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Izrael, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Novi Zeland, Norveška, Singapur, Španjolska i Velika Britanija.