Hrvatska je po vlastitoj procjeni sreće negdje na sredini popisa od 90 zemalja, s ocjenom 5,9, za razdoblje od 1990. do 2004., a rezultati su objavljeni na web stranici Baze podataka što je vodi profesor Ruut Veenhoven s Erazmusova sveučilišta u Rotterdamu.
Slovenci su svoju sreću na ljestvici od 0 do 10 ocijenili s 6,3, što ih također smješta otprilike na sredinu ljestvice na kojoj vode Danska, Malta i Švicarska s 8,0.
Crnogorci su ocjenom 5,5 nešto nesretniji od Hrvata, a Srbi i građani Bosne i Hercegovine svoje su "zadovoljstvo ukupnim životom" ocijenili s 5,1.
Makedonci su posljednji među narodima bivše Jugoslavije: oni svoju sreću ocjenjuju s 4,9.
Poljaci su subjektivno jednako sretni kao Hrvati (5,9), a na samom su dnu ljestvice Armenija, Ukrajina, Moldavija i Zimbabve. Posljednja je Tanzanija koja svoju sreću ocjenjuje s 3,2.
Svojim su životom dosta zadovoljni Amerikanci (7,4) i Australci (7,3), a slično je i u većini zemalja zapadne Europe. Međutim, svoju sreću lošijom od Hrvatske ocjenjuju i neke zemlje EU, poput Mađarske (5,5), Estonije (5,2), Latvije i Litve (4,9,) i zemalja kandidata Rumunjske (4,7) i Bugarske (4,5).