Provedba programa obnove i modernizacije ribarske flote, koji je Vlada prihvatila na prošlotjednoj sjedici, trebala bi povećati operativnost ribarske flote, a hrvatskim ribarima omogućiti veći ulov.
Nositelj programa je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, a izgradnja brodova bit će povjerena domaćim brodogradilištima.
Projekt je dio Nacionalnog programa povećanja proizvodnje i potrošnje ribe u Republici Hrvatskoj, koji je izrađen u skladu sa Strategijom razvoja poljoprivrede i ribarstva. Njime se želi prebaciti dio ribolova na pučinsko područje, ali i iskoristiti vrijeme do ulaska u Europsku uniju radi obnove flote, jer je Unija u tom pogledu vrlo restriktivna.
Izgradnjom novih brodova, procjenjuju u Ministarstvu poljoprivrede, hrvatski ribari mogli bi povećati ulov sitne plave ribe za 25 tisuća tona, što bi bitno smanjilo njezin uvoz.
Financiranje gradnje novih brodova predviđeno je tako da ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva te gospodarstva, rada i poduzetništva sudjeluju sa po 10 posto nepovratnih sredstava, 10 posto osigurava ribar naručitelj, a za 60 posto iznosa naručitelj se zadužuje preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak ili kod poslovne banke, uz hipoteku na plovilu.
Kreditni uvjeti predviđaju poček od 2 godine, rok otplate od 15 godina i kamatnu stopu primjerenu izvozno orijentiranim ulaganjima.
Brodarski institut već je projektirao dva tipa brodova, 30 i 24 metra dužine, no ribarima će biti ostavljena mogućnost naručivanja i brodova drugim dimenzija.
Po podacima Ministarstva poljoprivrede, ribarska flota u Hrvatskoj broji 3.682 ribarska plovila. Od toga je 2.197, višenamjenskih plovila, a slijede koće kojih ima 564, plovila za lov stajaćicama je 536, a plivarica 233. Najmanje, 18, ima plovila za lov potegačama.
Najviše ribarskih plovila je na pulskom području gdje ih ima 918, a slijede splitsko područje sa 818 i riječko sa 715 plovila.
U porastu je i broj gospodarskih ribara, kojih je 1999. godine bilo 2.547, a broj im je od tada svake godine rastao da bi 2003. dosegnuo 3.705. Oni su te godine ulovili ukupno 29.102 tone ribe i drugih morskih organizama, dok je 1999. godine ulov iznosio 18.874 tone.
Potrebe domaćeg tržišta, uključujući industriju prerade i uzgoja, Ministarstvo procjenjuje na minimalno 65 tisuća tona ribe te napominje da su utvrđeni lovni potencijali dostatni za zadovoljenje tih potreba.
U Ministarstvu poljoprivrede napominju da unatoč povećanju brojnosti, domaća flota ima loše karakteristike, pa se ne ostvaruje ulov koji bi bio moguć s obzirom na bogatstvo ribolovnih područja.
Tako se ocjenjuje da je eksploatacija plave ribe, koja se kreće između 14 i 24 tisuća tona godišnje, neoprostivo niska i kreće se na razini od 8 posto procijenjenih zaliha, a isti postotak ulova u ukupnom potencijalu je i kod inćuna. Pritom je ribolov koncentriran uglavnom na unutrašnje ribolovno more, dok je ribarenje na otvorenom moru izuzetno niskog intenziteta s ulovom od samo 0,9 posto procijenjene riblje biomase.
Uz obnovu ribarske flote glavnim pitanjem razvoja ribarstva ističe se izgradnja ribarskih luka, što bi omogućilo prikupljanje, distribuciju i aukcijsku prodaju ribe.
Hrvatska je u donjem dijelu ljestvice zemalja po potrošnji ribe s prosječnih 8 kilograma po stanovniku, dok je svjetski prosjek 16 kilograma.