POSLOVNI PREGLED broj 408
17.- 24. veljače 2005.
SADRŽAJ:
VLADA: U NEKOLIKO GODINA 50-AK RIBARSKIH BRODOVA 2
SANADER S REHNOM O PRIPREMAMA ZA PREGOVORE I SURADNJI S HAŠKIM SUDOM 2
U DRUGOJ POLOVICI OŽUJKA PARAFIRANJE UGOVORA O ENERGETSKOJ ZAJEDNICI 2
U SLUČAJU BELJA POŠTOVAN ZAKON O ZAŠTITI TRŽIŠNOG NATJECANJA 2
HFP OBJAVIO NATJEČAJ ZA PRIVATIZACIJU KARLOVAČKE MLIJEČNE INDUSTRIJE KIM 3
MIČIĆ O POVJERENSTVU ZA PRIPREMU TURISTIČKE SEZONE 2005. 3
STOPA REGISTRIRANE NEZAPOSLENOSTI ZA SIJEČANJ 19,3 POSTO 3
KRAJEM SIJEČNJA 327 TISUĆA NEZAPOSLENIH 3
PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA PROSINAC 4.312 KUNA 4
SVE MANJI UDIO PODUZETNIKA PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE 4
U HRVATSKOJ 39 POSTO POPULACIJE IMA PRISTUP INTERNETU 4
DOBIT BANAKA 3,7 MILIJARDI KUNA 4
ZABA: REKORDAN BROJ TRANSAKCIJA NA E-ZABI 5
PODRAVKA GRADI NOVU TVORNICU LINO DJEČJE HRANE 5
IMENOVANA NOVA UPRAVA PODRAVKE D.D. 5
AGROKOR USKORO POČINJE SA GRADNJOM HIPERMARKETA U BEOGRADU 6
ISKONINTERNET PREDAO PONUDU ZA FIKSNU TELEFONIJU 6
NOVI PREDSJEDNIK UPRAVE VARTEKSA ZORAN KOŠČEC 6
CROATIA OSIGURANJE DOBILO ISO CERTIFIKAT ZA ŽIVOTNA OSIGURANJA 6
ZA OBNOVU I OPREMANJE LRH-A U OVOJ GODINI 35,6 MILIJUNA KUNA 6
CARLSBERG CROATIA POVEĆALA LANI PRIHOD 13 POSTO 7
KENDA OBILJEŽAVA 15 GODINA RADA 7
ORACLE HRVATSKA UDVOSTRUČIO BROJ PARTNERA 7
EU-RH: ZAVRŠEN TWINNING PROJEKT ZA STATISTIKU U OKVIRU CARDS-A 7
HRVATSKA I JORDAN POTPISALI SPORAZUME ZA JAČANJE GOSPODARSKE SURADNJE 8
RADNICI "SLJEMENA" NAJAVLJUJU PROSVJED U SESVETAMA 8
HGK O ZAHTJEVU BIH ZA VEĆIM CARINAMA ZA HRVATSKE PROIZVODE 9
UHPA: PORAST PROMETA DO 10 POSTO; ZA USKRS DOBRA POPUNJENOST 9
U STOCKHOLMU PROMOCIJA HRVATSKOG TURIZMA I KULTURE 10
UDRUGA LJEKARNIKA: SITUACIJA S OPSKRBOM LIJEKOVA KRITIČNA 10
PBZ AMERICAN KARTICA UJEDNO I ČLANSKA KARTICA HUOJ-A 10
MINISTAR KALMETA OTVORIO 14. SAJAM SPORTA I NAUTIKE 10
ZV: SKUP O MOGUĆNOSTIMA RAZVOJA HRVATSKE NAUTIČKE PROIZVODNJE 11
HRVATSKOJ TREBA NACIONALNA STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVOJA 11
HRVATSKE TVRTKE NA POLJOPRIVREDNOM SAJMU U PARIZU 11
IZASLANSTVO HTZ-A NA OTVARANJU TURISTIČKOG SAJMA U ISTANBULU 11
MARKETING: ZAVRŠIO PRIME 2005. 12
SAJAM GAST U SPLITU OD 2. DO 6. OŽUJKA 12
ERNST & YOUNG: MANJI POREZI OLAKŠAVAJU ZAPOŠLJAVANJE 12
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA
VLADA: U NEKOLIKO GODINA 50-AK RIBARSKIH BRODOVA
Hrvatska će u idućih nekoliko godina biti bogatija za 50-ak brodova namijenjenih ulovu sitne i krupne plave ribe u Jadranu i Mediteranu, Vlada je, naime, u četvrtak utvrdila model financiranja obnove i modernizacije ribarske flote. U taj će se projekt u iduće tri, četiri godine uložiti 45 milijuna eura, istaknuo je ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta. Gradnju brodova u hrvatskim brodogradilištima država će podupirati s 30 posto bespovratnih sredstava (po 10 posto dat će ministarstva poljoprivrede, gospodarstva i mora), 10 posto osigurat će ribar naručitelj, a za 60 posto iznosa naručitelj će se zaduživati preko HBOR-a. Obnovom i modernizacijom ribarske flote želi se unaprijediti kvaliteta ribolova, povećati konkurentnost domaćih ribara, a ribolov s unutrašnjeg preusmjeriti na vanjsko more. Prvi put nakon 20 godina država predlaže model financiranja obnove ribarske flote, istaknuo je Kalmeta. Hrvatska trenutno ima oko 3.700 ribarskih plovila, ali loših karakteristika zbog kojih se ne može ribariti u vanjskom moru. Godišnje se ulovi između 14 i 24 tisuće sitne plave ribe, ili tek osam posto procijenjene biomase što je, kaže Kalmeta, nedopustivo nisko. Vlada je potvrdila Statut Agencije za znanost i visoko obrazovanje koja se otvara u ponedjeljak. Iako se u srijedu najavljivalo, Vlada nije raspravljala o prijedlog zakona kojim bi se osnovao fond iz kojeg bi se financirala razgradnja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz nuklearke Krško. Razlozi odgode su tehničke prirode, izjavio je novinarima glasnogovornik Vlade Ratko Maček, objašnjavajući da još treba doraditi odredbe o priljevu sredstava u Fond.
SANADER S REHNOM O PRIPREMAMA ZA PREGOVORE I SURADNJI S HAŠKIM SUDOM
Hrvatski premijer Ivo Sanader sastao se u srijedu prije podne u Bruxellesu s europskim povjerenikom za proširenje Ollijem Rehnom, izvijestila je Rehnova glasnogovornica Krisztina Nagy.Sastanak Sanadera i Rehna održan je bez prijašnje najave, a novinari o njemu nisu bili obaviješteni. "Razgovarali su o pripremama za početak pregovora s Hrvatskom, te o suradnji s Haaškim sudom", rekla je Nagy, dodajući da je premijer Sanader izvijestio Rehna o naporima koje Hrvatska ulaže kako bi uspostavila punu suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY). Kako je priopćila nakon sastanka hrvatska Vlada, Rehn je rekao da RH mora učiniti sve da riješi problem odbjeglog generala Ante Gotovine. Glasnogovornica Nagy rekla je da Komisija očekuje početkom ožujka novo izvješće o hrvatskoj suradnji s ICTY-jem od Haškog tužiteljstva, ali i iz drugih izvora. Na pitanje mogu li pristupni pregovori s Hrvatskom početi bez generala Gotovine u Den Haagu, Nagy je ponovila posljednje zaključke Vijeća ministara u kojima se Hrvatsku poziva da poduzme potrebne korake kako bi se posljednji optuženik locirao i izručio u Den Haag što je prije moguće.
U DRUGOJ POLOVICI OŽUJKA PARAFIRANJE UGOVORA O ENERGETSKOJ ZAJEDNICI
U drugoj polovici ožujka očekuje se parafiranje Ugovora o Energetskoj zajednici, čiji je cilj uspostava jedinstvenog energetskog tržišta, za sada električne energije i plina, regije jugoistočne Europe i njegovo integriranje u tržište EU, najavio je u srijedu pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku i rudarstvo Željko Tomšić. Dugotrajni i teški pregovori o tom ugovoru završeni su prošli tjedan, trebao bi biti parafiran 23. ožujka, a potpisan vjerojatno u ljeto, kazao je Tomšić na konferenciji za novinare. Hrvatska bi, dodao je, do 15. ožujka trebala odlučiti o parafiranju ugovora. Stranke Ugovora su, s jedne strane Europska komisija, a s druge Albanija, Bugarska, BiH, Hrvatska, Makedonija, posebno Srbija i posebno Crna Gora, Rumunjska, Turska i UMNIK (Privremena uprava Kosova). Ugovorom se stvara pravni okvir koji omogućava trgovanje prema unutrašnjem tržištu EU, kazao je Tomšić, potvrđujući da će ugovor omogućiti trgovanje bez carine električnom energijom i plinom i sa zemljama EU. Kao jedan od ciljeva ugovora navodi i stimuliranje pristupanja EU. EU je donijela odluke koje omogućuju sektorsku integraciju, prvi je sektor energetika koji će se, i prije punog pristupanja, integrirati u tržište EU, kazao je.
U SLUČAJU BELJA I PIK-A VRBOVEC POŠTOVAN ZAKON O ZAŠTITI TRŽIŠNOG NATJECANJA
Koncern Agrokor dostavio je Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) obavijest o namjeri kupnje "Belja" i PIK-a Vrbovec prije podnošenja ponuda Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP), objavili su u ponedjeljak iz Agrokora navodeći da su time ispoštovali zakonsku proceduru koja se odnosi na zaštitu tržišnog natjecanja. Sukladno Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja, zahtjev za ocjenu dopuštenosti koncentracije, treba podnijeti tek po potpisivanju kupoprodajnog ugovora, odnosno najkasnije u roku od osam dana od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora, ističu iz Agrokora. Potvrdio je to i glasnogovornik HFP-a Vedran Kukavica, rekavši kako Fond nema nikakvu zakonsku obvezu od Agencije tražiti takvu ocjenu te "da se Fond kao državna institucija niti ne može naći u monopolističkom položaju odnosno ne može biti subjekt ocjene tržišnog natjecanja".
HFP OBJAVIO NATJEČAJ ZA PRIVATIZACIJU KARLOVAČKE MLIJEČNE INDUSTRIJE KIM
Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) objavio je u četvrtak javni poziv za podnošenje ponuda za kupnju 91,87 posto dionica karlovačke mliječne industrije KIM, i to po početnoj cijeni od 29.903.500 kuna. Od ponuđača se očekuje zadržavanje 219 zaposlenika na razdoblje od godinu dana od sklapanja kupoprodajnog ugovora, zatim prilaganje programa ulaganje te poslovnog plana za narednih pet godina, i to "s posebnim osvrtom na razvoj sirovinske baze, asortiman proizvoda i zadržavanje postojeće proizvodnje". Također, jedan od uvjeta je i da ponuđač, odnosno budući kupac KIM-a, zadrži osnovnu djelatnost društva, a to su otkup i prerada mlijeka. U pozivu se, među ostalim, navodi da KIM ima pravo korištenja patenta registriranog u Europskom patentnom uredu (pod brojem EP 1 176 872 B1), a patent je također registriran u osam zemalja Europske unije. Patentiran je potpuno novi proizvod koji omogućuje proizvodnju neograničenog broja novih tekućih mliječnih fermentiranih poizvoda koji su rezultat do sada nespojivih fermentacija, kao što su termofilni i mezofilni procesi.
MIČIĆ O POVJERENSTVU ZA PRIPREMU TURISTIČKE SEZONE 2005.
Na prvoj ovogodišnjoj sjednici Povjerenstva za pripremu turističke sezone 2005., koju je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka sazvalo za 28. veljače, analizirat će se i raspraviti dosadašnji tijek priprema sezone te što je u tom smislu učinjeno u javnom i privatnom turističkom sektoru, doznaje se od državnog tajnika za turizam Zdenka Mičića. Mičić je naglasio i da će ove godine sam ulazak u sezonu biti nešto ranije nego lani zbog ranijih Uskrsnih blagdana, koji u Europi počinju već s 19. ožujkom, te će Povjerenstvo posebnu pažnju usmjeriti na pripreme i spremnost objekata za prihvat prvih gostiju za Uskrs. Uz to, na Povjerenstvu će se dati i pregled objekata i kapaciteta koji se u hrvatskom turizmu obnavljaju i uređuju, nakon čega će se imati i bolji uvid u to koliko će ih biti dovršeno i spremno primiti goste do početka glavnog dijela sezone. Analizirat će se i situacija oko pripreme i uređenja lučkih pristaništa, zračnih luka, lokalne komunalne i druge infrastrukture te će se dati naputci do kada građevinski radovi u turističkim mjestima moraju biti ili dovršeni ili zbog sezone privremeno prekinuti.
2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
STOPA REGISTRIRANE NEZAPOSLENOSTI ZA SIJEČANJ 19,3 POSTO
Stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj ponovo je prešla razinu od 19 posto. Po prvim podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa registrirane nezaposlenosti za siječanj ove godine iznosi 19,3 posto. To predstavlja daljnje povećanje stope registrirane nezaposlenosti koja raste od kolovoza prošle godine. Tako je za prosinac lani stopa registrirane nezaposlenosti iznosila 18,7 posto, za studeni 18,4 posto, 18,1 posto za listopad, 17,6 posto za rujan i 17,2 posto za kolovoz. Krajem siječnja 2005. u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 326.938 nezaposlenih, što je za 2,9 posto ili za 9.361 osobu više nego u prethodnom mjesecu, a za 0,6 posto ili za 1.973 osobe više nego u siječnju 2004. To je prvi put nakon više od dvije godine da se i na godišnjoj razini iskazuje blago povećanje ukupnog broja nezaposlenih.
KRAJEM SIJEČNJA 327 TISUĆA NEZAPOSLENIH
Na kraju siječnja ove godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je evidentirano 326.938 nezaposlenih osoba, što je za 2,9 posto ili za 9.361 osobu više u odnosu na prethodni mjesec, a za 1.973 osobe ili 0,6 posto više nego u siječnju 2004. Siječanj je šesti mjesec zaredom u kojem se bilježi povećanje nezaposlenosti na mjesečnoj razini. Stopa registrirane nezaposlenosti za siječanj, po prvim podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosi 19,3 posto. Po podacima iz Mjesečnog statističkog biltena Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, i u siječnju 2005. priljev u registriranu nezaposlenost bio je veći od odljeva. U evidenciju nezaposlenih prijavila se 24.971 osoba, što je 6 posto više nego u istom mjesecu 2004. Istodobno je odljev iz evidencije iznosio 15.610 osoba ili 9,7 posto manje nego istog mjeseca godine prije. Od toga su 7.634 osobe zaposleno prema ugovoru o radu (0,2 posto manje nego u siječnju 2004), dok je 7.976 osoba brisana iz evidencije zbog ostalih razloga (17,2 posto manje). Među osobama koje su u siječnju putem Zavoda našle posao, većina njih, ili 81,2 posto, zaposlila se na određeno vrijeme, i to uglavnom u trgovini (20,6 posto) te prerađivačkoj industriji (19,9 posto). Evidentirana nezaposlenost u siječnju je u odnosu na prethodni mjesec povećana u svim županija, a najveće povećanje zabilježeno je u Istarskoj, 7 posto, te u Dubrovačko-neretvanskoj, za 5,3 posto. Na godišnjoj razini, u siječnju 2005. u usporedbi s istim mjesecom 2004., evidentirana je nezaposlenost povećana u 13 županija.
PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA PROSINAC 4.312 KUNA
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za prosinac prošle godine, po prvim je podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosila 4.312 kuna. Usporedi li se sa mjesecom prije proizlazi da je prosječna neto plaća za prosinac bila za 40 kuna ili za 0,9 posto manja od one isplaćene za studeni. Pritom treba imati u vidu i da su na prosječnu plaća za studeni (od 4.352 kune) dijelom utjecale isplate 'božićnica' u pojednim djelatnostima koje su za to imale novaca. Po prvim podacima objavljenim u ponedjeljak na web stranicama Državnog zavoda za statistiku, prosječna je mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za prosinac 2004. iznosila 6.139 kuna. U odnosu na mjesec prije to je smanjenje prosječne bruto plaće za 2,2 posto ili za 137 kuna.
SVE MANJI UDIO PODUZETNIKA PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE
Gotovo 40 posto hrvatskih poduzetnika bavi se trgovinom, dok je istodobno sve manji udio poduzetnika prerađivačke industrije, ispod 15 posto, što se vjerojatno može povezivati i s podatkom da je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj 2004. dostigla razinu od tek 77,5 posto industrijske proizvodnje iz 1990. godine. Podaci Financijske agencije o poslovanju poduzetnika u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci pokazuju kako je koncentracija poduzetnika i nadalje prisutna ponajprije u području trgovine, a potom u poslovanju nekretninama, a tek zatim slijedi prerađivačka industrija. Od 61.643 poduzetnika, koji su obuhvaćeni statističkim istraživanjem, njih 39,7 posto ili 24.469 je iz područja trgovine. Istodobno sve je znatniji udio poduzetnika iz područja poslovanje nekretninama, iznajmljivanja i poslovnih usluga. Takvih je po zadnjim podacima 11.485 ili 18,6 posto. U prerađivačkoj industriji pak posluje njih 8.871, što predstavlja udio od 14,4 posto od ukupnog broja hrvatskih poduzetnika koji su FINA-i predali svoja financijska izvješća. U ukupnom broju značajniji je još jedino udio poduzetnika građevinske djelatnosti, od 9,4 posto. U ostalih 12 područja djelatnosti posluje blizu 18 posto poduzetnika, od čega u sedam područja s jednim ili manje od 1 posto ukupnog broja. Prema sjedištu tvrtke poduzetnici su u najvećoj mjeri koncentrirani u Zagrebu i njegovoj okolici te osjetno manje u još četiri regionalna centra, dok je u ostalim dijelovima Hrvatske registriran nerazmjerno skroman broj poduzetnika.
U HRVATSKOJ 39 POSTO POPULACIJE IMA PRISTUP INTERNETU
U Hrvatskoj je, krajem prošle godine, oko 39 posto populacije starije od 15 godina imalo osigurani pristup Internetu, dok 1,21 milijun građana Hrvatske ili njih 35 posto, barem jednom mjesečno koristi Internet, navodi se u istraživanju "Internet i stanovništvo u Hrvatskoj" koje je objavio Gfk Croatia. Od populacije koja ima osiguran pristup internetu, njih 86 posto pristup Internetu ima od kuće, dok ih 30 posto pristupa Internetu na poslu. Oko 16 posto ispitanih svoj pristup Internetu osigurava u školi ili fakultetu, a još toliko preko rođaka ili prijatelja, dok samo osam posto od ukupno ispitanih Internetu pristupa koristeći usluge Internet kafića ili na nekom drugom javnom mjestu. Iz GfK-a napominju da je zbroj postotaka veći od 100 jer pojedini ispitanici često koriste više od jednog mjesta za pristup Internetu. Od osoba koje koriste Internet, njih 41 posto ga koristi svakodnevno, dok ih 31 posto to čini nekoliko puta tjedno. Jedanput tjedno Internetom se koristi 14 posto, devet posto nekoliko puta mjesečno, a samo pet posto jednom mjesečno. Krajem prošle godine oko 47 posto hrvatskih kućanstava imalo je osobno računalo, dok je šest posto imalo prijenosno računalo. Vlastiti priključak na Internet ima 28 posto kućanstava, dok printer ima 26 posto kućanstva, navodi se u istraživanju Gfk Croatia koje je provedeno na uzorku od 1000 ispitanika starijih od 15 godina u drugoj polovici prosinca prošle godine.
3. BANKARSTVO I FINANCIJE
DOBIT BANAKA 3,7 MILIJARDI KUNA
Banke u Hrvatskoj u prošloj su godini ostvarile dobit prije oporezivanja od respektabilnih 3,7 milijardi kuna, pokazuju privremeni nerevidirani podaci za poslovne banke koje je na svojim web stranicama objavila Hrvatska narodna banka. U usporedbi sa dobiti iz 2003., iskazanoj prema revidiranim podacima, prošlogodišnja je bruto dobit banaka, u ukupnom iznosu od 3.692 milijuna kuna, bila veća za 682 milijuna kuna ili za 22,6 posto. Ukupna aktiva 37 poslovnih banaka u Hrvatskoj zadnjeg dana prosinca 2004. godine iznosila je 230,3 milijardi kuna, što je za 12,8 posto ili za 26,2 milijarde kuna više nego u godini prije. Dobit u poslovanju iskazalo je 35 banaka, dok su dvije banke zabilježile gubitak, u ukupnom iznosu od 35,9 milijuna kuna. Više po polovice ukupne dobiti svih banaka u Hrvatskoj, točnije 57,6 posto ostvarile su dvije najveće banke. Tako je Zagrebačka banka iskazala dobit prije oporezivanja u iznosu od gotovo 1,3 milijarde kuna (ili 1.293 milijuna kuna), što je 35 posto od ukupne dobiti svih banaka. Privredna banka Zagreb je pak zabilježila dobit prije oporezivanja u iznosu od 833,7 milijuna kuna, što je udio od 22,6 posto. Dodaju li se njima slijedeće četiri banke po veličini aktive i dobiti proizlazi da hrvatskim bankovnim tržištem dominira šest banaka odnosno bankovnih grupa (dvije u talijanskom, te četiri u austrijskom većinskom vlasništvu) na koje otpada čak 81,7 posto ukupne aktive i 87,4 posto dobiti. Uz Zagrebačku i Privrednu banku Zagreb to su Erste & Steiermaerkische bank, Raiffeisenbank Austria, HVB Splitska banka i Hypo Alpe-Adria-Bank. Vodeća banka i po veličini aktive i dobiti je Zagrebačka banka (u vlasništvu talijanskog UniCredita) sa aktivom od 57,6 milijardi kuna (rast za 16,6 posto), što čini nešto više od 25 posto ukupne aktive bankarskog sektora. Slijedi Privredna banka Zagreb (u većinskom vlasništvu talijanske IntesaBci) sa aktivom od 41,8 milijardi kuna, što je za 10,8 posto više nego na kraju prethodne godine, i čini 18,2 posto ukupne aktive bankarskog sektora. Erste & Steiermaerkische bank treća je i po dobiti i veličini aktive, od 25,8 milijardi kuna, koja je zabilježila visok rast za 32,3 posto u odnosu na godinu prije. Bruto dobit te banke iznosi više od 364 milijuna kuna. Usporedba bankarskog sektora u Hrvatskoj u 2004. sa godinom prije pokazuje da je došlo do više spajanja, što je rezultiralo smanjenjem broja banaka, sa 41 u 2003. na 37 na kraju prošle godine.
ZABA: REKORDAN BROJ TRANSAKCIJA NA E-ZABI
Klijenti Zagrebačke banke (ZABA) su tijekom srijede uslugom Internet bankarstva e-zaba obavili više od 50 tisuća bezgotovinskih platnih naloga, što je rekordan broj financijskih transakcija od uvođenja ove usluge za poduzeća i građane, objavili su u četvrtak iz ZABA-e. Krajem prošle godine ZABA je imala oko 172 tisuće korisnika e-zabe, a njihov je broj u odnosu na 2003. povećan za 90 posto. Porast je posebno vidljiv kod građana - krajem prošle godine e-zabu je koristilo 133 tisuće građana, što je u odnosu na 2003. porast od 140 posto, ističu u ZABA-i. Ipak, više od 10 milijuna ukupnih transakcija, odnosno najveći dio prošlogodišnjeg prometa od ukupno 95 milijarde kuna, obavila su poduzeća. Na građane se pak odnosi 3,2 milijarde kuna prometa i 3 milijuna financijskih transakcija u prošloj godini, odnosnog gotovo dvostruko više nego u 2003. Osim Internet bankarstva, kažu u ZABA-i, u porastu je i korištenje i drugih 'direktnih' usluga, odnosno korištenje bankomata, Zabafon - telefonskog bankarstva, plaćanja na EFT POS uređajima te putem trajnih naloga. Tako posljednji pokazatelji govore da je ukupni udio transakcija koje se obavljaju u poslovnicama ZABA-e pao na oko 30 posto svih transakcija u poslovanju, odnosno više od 70 posto transakcija odvija se putem direktnih kanala distribucije. Pritom se oko 70 posto ukupnog prometa putem direktnih kanala ostvaruje korištenjem Internet bankarstva i bankomatske mreže, ističu iz Zagrebačke banke.
4. TVRTKE
PODRAVKA GRADI NOVU TVORNICU LINO DJEČJE HRANE
Koprivnička prehrambena industrija Podravka uskoro će, uz postojeći pogon za proizvodnju kremnih namaza u Industrijskoj zoni Danica u Koprivnici, započeti s gradnjom nove tvornice Lino dječje hrane i cerealija. Riječ je o investiciji procijenjenoj na 100 milijuna kuna, a tvornica bi trebala biti dovršena do kraja sljedeće godine, objavili su u utorak iz Podravke. Dječja hrana s prepoznatljivim medvjedićem Linom na tržištu je prisutna već punih 35 godina. Lino je danas tržišni lider u kategoriji dječje hrane na području svih zemalja bivše Jugoslavije, naglašavaju iz Podravke ocjenjujući velikim potencijalom za dječju hranu rusko tržište.
IMENOVANA NOVA UPRAVA PODRAVKE D.D.
Nadzorni odbor Podravke d.d. imenovao je u ponedjeljak novu šesteročlanu Upravu te koprivničke kompanije za mandat do 2010. godine, koju je predložio dosadašnji predsjednik Uprave Darko Marinac koji će tu dužnost obnašati i u idućem petogodišnjem mandatu, priopćeno je iz Podravke. Uz njega, članovi Uprave će u predstojećem mandatu biti Dragan Habdija i Miroslav Vitković, koji su i dosad bili na toj dužnosti. Trojica novih članova Uprave preuzimaju taj posao od 1. travnja, a dolaze iz redova Podravkinog menadžmenta. To su dosadašnji direktor Sektora za upravljanje komercijalnim partnerstvima Saša Romac, dosadašnji direktor Sektora za strateški razvoj Goran Markulin, te dosadašnji direktor Sektora za informatiku i poslovni nadzor Zdravko Šestak. Iz Uprave Podravke odlazi Željko Đurđina kojem mandat istječe s 31. ožujkom, nakon čega ostaje u Podravci na nekoj drugoj dužnosti, potom Dušan Tomašević koji sporazumno raskida ugovor s Podravkom i odlazi iz kompanije, te Damir Polančec, radi odlaska na dužnost potpredsjednika Vlade RH zaduženog za gospodarstvo.
AGROKOR USKORO POČINJE SA GRADNJOM HIPERMARKETA U BEOGRADU
Koncern Agrokor mogao bi uskoro početi s gradnjom hipermarketa u Beogradu, potvrdili su iz tog Koncerna. U tu je svrhu, kako su rekli, kupljeno zemljište te se priprema sva potrebna dokumentacija. Što se pak tiče informacije o Agrokorovom preuzimanju beogradske veleprodajne tvrtke Idea, čiji je vlasnik Enver Muhović, u Agrokoru su tek rekli kako vode razgovore sa tom tvrtkom o strateškom partnerstvu. Ulaskom u strateško partnerstvo s Idea-om Agrokor će na srpsko tržište ući u segment trgovine. Za sada je u djelatnosti trgovine Agrokor prisutan na tržištu Bosne i Hercegovine u kojoj je sredinom prošle godine otvorio trgovačko-distributivni centar Velpro u Sarajevu u koji je uložio oko 30 milijuna konvertibilnih maraka.
ISKONINTERNET PREDAO PONUDU ZA FIKSNU TELEFONIJU
Pružatelj Internet usluga IskonInternet predao je Agenciji za telekomunikacije zahtjev za pružanje javne govorne usluge u nepokretnoj mreži - odnosno zahtjev za ulazak na tržište fiksne telefonije, izvijestila je u ponedjeljak ta tvrtka. Sam početak pružanja usluga, cijene i konkretni paketi koje će Iskon ponuditi korisnicima, naglašavaju, ovisit će o uvjetima međusobnog povezivanja (interkonekciji) s drugim operaterima i vremenu objave standardne ponude za međusobno povezivanje. IskonInternet podsjeća da je već tijekom 2004. godine korisnicima ponudio mogućnost jeftinijeg međunarodnog telefoniranja putem VoIP tehnologije, a uskoro namjerava ponuditi raznovrsne usluge fiksne telefonije u kombinaciji s ostalim telekom uslugama. Zahtjev je Agenciji predan u petak, 18. veljače, navode iz Iskona. Član Uprave IskonInterneta Saša Kramar izjavio je da će "proširivanjem portfelja usluga u telefoniji, korisnici dobiti mogućnost cjelovite telekomunikacijske usluge na jednom mjestu, kao i izbor paketa koji najbolje odgovaraju njihovom budžetu i stvarnim potrebama". Ocjenjuje da će Iskonove telefonske usluge biti "izuzetno konkurentne". Nakon Optima telekoma i Portusa, riječ je o trećem zahtjevu za obavljanjem usluga fiksne telefonije u Hrvatskoj.
NOVI PREDSJEDNIK UPRAVE VARTEKSA ZORAN KOŠČEC
Novi predsjednik Uprave varaždinske tekstilne industrije Varteks od 1. ožujka bit će Zoran Koščec, dok će dosadašnji predsjednik Uprave Miljenko Vidaček ostati u tvrtki kao član Uprave zadužen za proizvodnju. Odluke su to sa sjednice Nadzornog odbora (NO) Varteksa koja je održana krajem prošloga tjedna, a koje prenosi Varaždinske burza. Zoran Koščec, koji je od rujna 2003. član je Nadzornog odbora Varteksa, uspješan je varaždinski poduzetnik, navodi se u priopćenju. Koščec je istaknuo kako je svjestan ozbiljnosti trenutne situacije u Varteksu, a kao osnovni motiv svog dolaska na mjesto predsjednika Uprave vidi u zaustavljanju gomilanja i povećanja poslovnog gubitka, koji je u Varteksu prisutan dugi niz godina. Proces restrukturiranja Varteksa intenziviran je nakon izdanih državnih jamstava za kredit HBOR-a te su zbog povećanja obima poslova donesene odluke Skupštine o proširenju Uprave i NO. Plan i program restrukturiranja Varteksove proizvodnje odlukom Nadzornog odbora povjeren je Miljenku Vidačeku.
CROATIA OSIGURANJE DOBILO ISO CERTIFIKAT ZA ŽIVOTNA OSIGURANJA
Zaračunata premija u životnim osiguranjima Croatia osiguranja (CO) lani je, prema preliminarnim podacima, iznosila 243 milijuna kuna, čime je taj osiguravatelj zauzeo vodeće mjesto na hrvatskom tržištu životnih osiguranja, izjavio je u srijedu direktor Sektora za životna osiguranja CO-a Željko Jukić. U odnosu na godinu prije (premija životnih osiguranja u 2003. iznosila je 206 milijuna kuna) zaračunata premija u životnom osiguranju povećana je za 18 posto, kazao je Jukić na svečanosti dodjele certifikata ISO 9001:2000 Croatia osiguranju za sustav upravljanja kvalitetom u životnim osiguranjima. Croatia osiguranje, koja ove godine obilježava stotu godišnjicu poslovanja portfelja životnih osiguranja, prvi je osiguravatelj u Hrvatskoj koji je svoje poslovanje standardizirao prema ISO 9001:2000 normi kvalitete. Certificiranje je obavila britanska kuća Lloyds Register, a prema riječima predsjednika Uprave CO-a Hrvoja Vojkovića, taj će osiguravatelj uskoro započeti i s procesom certificiranja i u ostalim vrstama osiguranja.
ZA OBNOVU I OPREMANJE LRH-A U OVOJ GODINI 35,6 MILIJUNA KUNA
Liburnia Riviera Hoteli d.d. uložit će u 2005. u obnovu i opremanje svojih objekata 35,6 milijuna kuna, najavili su iz Uprave tog hotelskog poduzeća. Nakon što je u objekte LRH-a u 2004. uloženo 28,5 milijuna kuna i ove godine nastavljaju se kapitalna ulaganja u svrhu unaprjeđenja usluga. Najviše, 14,4 milijuna kuna, bit će uloženo u klimatizaciju hotela Excelsior u Lovranu koja bi trebala biti završena do travnja ove godine. U opatijski hotel Istra za dovršenje ulaganja radi postizanja kategorije 4 zvjezdice uložit će se 1,4 milijuna kuna. Prema zapisniku kojeg je izradila Komisija za kategorizaciju objekata ulaganja u kategorizaciju hotela Istra trebala bi biti dovršena do ožujka ove godine. Za opremanje i uređenje bazena opatijskog hotela Ambasador bit će utrošeno 1,6 milijuna kuna, a za uređenje i klimatizaciju hotela Marina u Mošćeničkoj Dragi 4,2 milijuna kuna. Nakon ishodovanja građevne dozvole, za uređenje 10. kata hotela Ambasador planira se utrošiti 5,8 milijuna kuna. U objektima LRH-a ima 2.066 postelja u 15 hotela i 5 vila u Opatiji, Ičićima, Lovranu i u Mošćeničkoj Dragi te još oko 350 mjesta u autokampu u Medveji. Jedan hotel ima kategoriju 5 zvjezdica, devet hotela kategoriju 3 zvjezdice, a ostali 2 zvjezdice. LRH su u pretežitom državnom vlasništvu, predstoji im skora privatizacija, a temeljni kapital poduzeća procjenjen je na 968,5 milijuna kuna.
CARLSBERG CROATIA POVEĆALA LANI PRIHOD 13 POSTO
Pivovara Carlsberg Croatia u poslovnoj je 2004. ostvarila 13 posto veći ukupni prihod, koji je iznosio 350 milijuna kuna, pri čemu je tržišni udjel tvrtke povećan sa 10 na 12 posto, objavljeno je u utorak iz te pivovare. Lanjska prodaja piva povećana je 14 posto, na više od 440 tisuća hektolitara, naglašavaju iz Carlsberg Croatije dodajući da su uspješni rezultati ostvareni unatoč opadanju hrvatskog tržišta piva zbog visokih trošarina i utjecaja tzv. zakona o "0,0 promila". Direktor pivovare Jorn Pedersen, osim zadovoljstva postignutim rezultatima, izrazio je i zabrinutost budućim razvojem tržišta piva u Hrvatskoj. Drži da tržište piva neće doživjeti pozitivan razvoj ukoliko sadašnje, "rekordno visoke trošarine na pivo ne budu svedene na konkurentnu razinu". Pivovara Carlsberg Croatia, sa 300 zaposlenih, treća je pivovara na hrvatskom tržištu, a dio je danske pivarske grupacije Carlsberg Breweri Breweries A/S. A ta je grupacija, kako je istodobno objavljeno, lani ostvarila neto prihod od 36 milijardi danskih kruna (nešto više od 36 milijardi kuna), što je povećanje od četiri posto u odnosu na godinu prije. Dobit prije amortizacije i otpisa iznosila je 1,425 milijuna danskih kruna, što je u odnosu na 2003. porast od 21 posto.
KENDA OBILJEŽAVA 15 GODINA RADA
Društvo Kenda, koje se bavi trgovanjem namještaja, ove godine obilježava 15 godina djelovanja na hrvatskom tržištu. Osnovana 1990. godine, tvrtka Kenda je u samom početku imala 3 zaposlena, a danas je u Grupi Kenda, čiji je član i Doma Namještaj, zaposleno gotovo 250 djelatnika. Lani je tvrtka otvorila i distributivni centar namještaja Kenda u Zaprešiću površine 15 000 metara četvornih, a ta je investicija bila vrijedna 5,5 milijuna eura. Vlasnik i direktor tvrtke Željko Kenda smatra da je najveća prednost tog distributivnog centra, osim velikog kapaciteta i ekipiranosti, to, što je njegova funkcija da bude sabirni centar proizvoda domaćih proizvođača koji će se plasirati na zapadno i srednjoeuropsko tržište. Tvrtka Kenda je uz opskrbu pedesetak salona namještaja širom Hrvatske, proširila opseg poslovanja i razvila vlastiti lanac maloprodajnih salona pod imenom Doma Namještaj 1997. godine, koji u ovom trenutku djeluje u Osijeku, Varaždinu, Zagrebu, Karlovcu, Ravnoj Gori, Rijeci, Splitu i Dubrovniku.
ORACLE HRVATSKA UDVOSTRUČIO BROJ PARTNERA
U posljednje dvije godine broj partnera softverske kompanije Oracle u Hrvatskoj gotovo se udvostručio i sa 49 porastao je na njih 92, izvijestio je na susretu s novinarima izvršni direktor Oraclea Hrvatska Marin Tadić. Značajnijim od povećanja broja partnera Tadić je ocijenio njihovu kvalitetu, odnosno sposobnost da kod krajnjih korisnika uspješno uvode Oracleova rješenja, ili pak da na temelju Oracleovih platformi mogu primijeniti vlastita rješenja. Upravo u tome Tadić vidi priliku za proboj hrvatskih softverskih tvrtki u zemlje regije i na područje Europske unije. Kako je pojasnio, nastup hrvatskih IT tvrtki na stranim tržištima sigurno bi bio ojačan uz Oracleovu referencu, odnosno kompatibilnost s Oracleovim platformama. Drugo područje na kojemu bi, po njegovu mišljenju, Oracleovi partneri mogli pronaći svoju tržišnu nišu, jest u usko specijaliziranim uslugama posebnim sektorima gospodarstva, kojima se velike korporacije ne bave, jer one svoje poslovanje temelje na ponudi za standardizirane poslovne procedure.
5. MEĐUNARODNA SURADNJA
EU-RH: ZAVRŠEN TWINNING PROJEKT ZA STATISTIKU U OKVIRU CARDS-A
Projekt "Potpora Državnom zavodu za statistiku Republike Hrvatske u prikupljanju podataka i usvajanju pravne stečevine EU-a (acquis)", vrijedan 850 tisuća eura, uspješno je završen, objavili su u srijedu Delegacija Europske komisije (EK) u Republici Hrvatskoj i Državni zavod za statistiku. Vanjski promatrači ocijenili su projekt, njegove ciljeve i postignute rezultate jednima od najboljih do sada u okviru financiranja iz programa CARDS, ističe u priopćenju Delegacija EK. Dodaju da su u srijedu u Državnom zavodu za statistiku predstavljeni konačni rezultati projekta. Riječ je o twinning projektu provedenom u suradnji s Danskim zavodom za statistiku. Projekt, koji je financirala Europska komisija u okviru programa CARDS 2001, službeno je pokrenut 1. svibnja 2003. Inicijalno planiran u trajanju od 18 mjeseci, produžen je na 21 mjesec. Opći cilj programa bio je jačanje statističkog informacijskog sustava Republike Hrvatske kroz postupno usvajanje pravne stečevine Unije u pojedinim selektivnim područjima statistike. Stoga je statistička pomoć pružena u usklađivanju hrvatskog statističkog sustava sa zahtjevima EU-a posebice kroz unaprjeđenje prikupljanja i obrade podataka, razvoja metodologije za statistički dio Poslovnog registra i unaprjeđenja sustava nacionalnih i regionalnih računa u skladu s europskim sustavom računa iz 1995. g. i njegovim izmjenama i dopunama. Prvi twinning projekt između Državnog zavoda za statistiku i javne institucije države članice EU svakako se pokazao dostojnim svog imena. Stručnjaci iz Danskog zavoda za statistiku, uz potporu svojih finskih i švedskih kolega iz njihovih nacionalnih ureda radili su u selektivnim područjima statistike uz svoje hrvatske kolege više kao partneri nego kao vanjski stručnjaci. Tako je ostvaren još jedan važan cilj - stvaranje uskih profesionalnih i osobnih veza između navedenih nacionalnih ureda za statistiku, navodi Delegacija EK-a.
HRVATSKA I JORDAN POTPISALI SPORAZUME ZA JAČANJE GOSPODARSKE SURADNJE
Hrvatska i Jordan potpisali su u nedjelju u Amanu, u sklopu službenog posjeta hrvatskog premijera Ive Sanadera Jordanu, nekoliko sporazuma s ciljem jačanja gospodarske suradnje koja je u interesu obje zemlje. Hrvatska i Jordan žele iskoristiti sve mogućnosti za daljnje jačanje bilateralnih odnosa i stoga je pozdravljeno potpisivanje Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između dviju vlada kao i Sporazuma o suradnji između HBOR-a i Jordanske izvozno-kreditne agencije (JLCG). Tim su sporazumom utvrđena temeljna područja suradnje na zajedničkim projektima Hrvatske i Jordana, a obuhvatit će i suradnju s trećim zemljama kroz zajedničke nastupe izvoznika. Hrvatska je Jordanu zanimljiva s više aspekata, a posebice zato što će postati članicom EU-a i NATO-a, rekao je nakon potpisivanja sporazuma s HBOR-om guverner jordanske središnje banke Unayah Touqan. On vidi velike mogućnosti razvoja suradnje na području turizma budući da obje zemlje tu imaju velike šanse za razvoj kao i za razmjenu iskustava, te na području bankarstva. S druge strane, Jordan je zanimljiv Hrvatskoj zbog mogućnosti bescarinskog izvoza robe u EU. Predsjednik HBOR-a Anton Kovačev rekao je da su HBOR i JLCG dosad surađivale u okviru Praškog kluba, ali da nisu imale potpisani sporazum. Izrazio je nadu da će ovaj sporazum "potaći izvoz hrvatskih proizvoda u Jordan, a isto tako i zajedničke nastupe s jordanskim poduzetnicima na trećim tržištima". Za to je zainteresirana i INA koja je potpisala Pismo namjere s jordanskim partnerom o osnivanju zajedničke tvrtke za nastup u Iraku.
6. SINDIKATI
RADNICI "SLJEMENA" NAJAVLJUJU PROSVJED U SESVETAMA
Radnici "Sljemena" organizirat će 3. ožujka u središtu Sesveta prosvjed protiv gašenja proizvodnje u toj tvrtki sa 135-godišnjom tradicijom, pod geslom "Sljeme u stečaju - Sesvete u stečaju", najavljeno je na konferenciji za novinare Sindikata poljoprivrede. Radnici i sindikat neće dozvoliti većinskom vlasniku, tvrtki "Finagra" d.o.o., da ugasi proizvodnju i 361 radnika pošalje na ulicu, kako bi zaradio na prodaji lokacije, branda, recepture i tehnologije "Sljemena". "Što su uzeli, neka i vrate", istaknuo je glavni sindikalni povjerenik Branko Mišković dodavši da su zbog stanja u "Sljemenu", u kojem je proizvodnja obustavljena još u prosincu, "cijele Sesvete na nogama". "Finagra" se dokopala "Sljemena" nezakonitom privatizacijom, koju je Državni ured za reviziju još u veljači 2003. ocijenio "protupravnom kupoprodajom", no otad nije poduzeto ništa na zaštiti zakonitosti. "Finagra", koja je osnovana s 20.000 kuna temeljnog kapitala, kupila je 33 posto dionica po cijeni od jedne marke po dionici, a ostalih 40 posto po cijeni od 15 kuna po dionici, upozoravaju sindikalci. Prije takve kupoprodaje, Uprava "Sljemena" skinula je radnicima s plaće ukupno 875.000 kuna na ime otplate dionica, koje nikad nije uplatila Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP), niti ih je vratila radnicima. "Problem 'Sljemena' zakuhali su neki menadžeri uz pomoć političara, pa smo se i mi sada obratili političarima i dobili obećanja da će se pitanje 'Sljemena' potegnuti u Hrvatskom saboru i zagrebačkoj Gradskoj skupštini", izjavio je regionalni povjerenik Sindikata poljoprivrede Ivica Rogić.
7. UDRUGE
HGK O ZAHTJEVU BIH ZA VEĆIM CARINAMA ZA HRVATSKE PROIZVODE
Bosna i Hercegovina zatražila je od Hrvatske izmjene Ugovora o slobodnoj trgovini između dviju država u dijelu koncesija za određene proizvode odnosno povećanje carina za pileće meso, sušeno meso, mlijeko, fermentirane mliječne proizvode, kobasice i mesne prerađevine koji se u BiH uvoze iz Hrvatske, doznaje se iz Hrvatske gospodarske komore (HGK). Taj zahtjev BiH je i službeno zatražila 22. veljače na sjednici Zajedničkog odbora za provedbu Ugovora, a predlaže se da se carine povećaju do razine carina po načelu najpovlaštenije nacije u sklopu sporazuma članica WTO-a iz kojih Hrvatska uvozi a s kojima nema sklopljene ugovore o slobodnoj trgovini ili neke druge razine preferencijalne carine. Iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK ocjenjuju da bi revizija Ugovora o slobodnoj trgovini s BiH značila gubitak tog tržišta za pojedine proizvode, a što bi imalo trajne negativne posljedice na razinu proizvodnje, zaposlenosti i izvoza u Hrvatskoj. Hrvatska i BiH primjenjuju Ugovor o slobodnoj trgovini od 2001. godine, koji je bio asimetričan u korist BiH. To je, kako su pojasnili iz HGK, jedini Ugovor kojim je Hrvatska drugoj strani dala veće koncesije nego što je dobila za svoj izvoz, omogućujući postupno prilagođavanje BiH gospodarstva. Naime, Hrvatska je od dana primjene Ugovora ukinula carine za uvoz svih proizvoda podrijetlom iz BiH, dok je BiH to učinila u prijelaznom razdoblju od tri godine (prve godine 70 posto carine koja se primjenjuje u BiH, pa 60 posto i 40 posto, da bi sa 1. siječnja 2004. carina bila ukinuta). Tijekom prijelaznog razdoblja, navode iz HGK, iz BiH nije bilo nikakvih komentara niti primjedbi na Ugovor, no nakon što BiH treba ukinuti carine za hrvatske proizvode dolazi do prosvjeda tamošnjih proizvođača, a sada i zahtjeva za revizijom Ugovora. Iz HGK netočnim drže i tvrdnje BiH da Hrvatska izvozi svoje proizvode po dampinškim cijenama, jer analize pokazuju da Hrvatska izvozi u BiH proizvode viših cjenovnih kategorija. Ujedno, Hrvatska, za razliku od većine zemalja, ne primjenjuje izvozne subvencije za izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, iako je poznato da izvozne subvencije stvaraju najveće poremećaje na tržištima hrane. Ugovor o slobodnoj trgovini između dviju država, ocjenjuje HGK, dao je pozitivne rezultate te doveo do povećanja međusobne robne razmjene dvije zemalja, pri čemu je razvidno da je primjenom Ugovora izvoz iz BiH u Hrvatsku rastao brže. Tako je u odnosu na 2000. godinu (prije primjene preferencijalnog režima) izvoz iz Hrvatske povećan za 135 posto, dok je iz BiH povećan za 660 posto. HGK smatra kako se poteškoće u poljoprivredi ne mogu rješavati zatvaranjem granica već odgovarajućim mjerama poljoprivredne politike. Kao jednu od mogućih mjera navode poticanje hrvatskih tvrtki na značajnija ulaganja u BiH gospodarstvo.
UHPA: PORAST PROMETA DO 10 POSTO; ZA USKRS DOBRA POPUNJENOST
Hrvatske putničke agencije, prema najnovijoj analizi Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), ove turističke godine ovisno o svojoj veličini očekuju porast agencijskog prometa od 5 do 10 posto u odnosu na lani. Za Uskrs, koji je ove godine nešto ranije (krajem ožujka), kada tradicionalno i počinje sezona, najavljuju dobru popunjenost kapaciteta unatoč tome što Hrvatska još uvijek nema dovoljno sadržaja za to razdoblje. Pri tome iz UHPA-e napominju da Hrvatskoj još uvijek nedostaje hotela sa zatvorenim bazenima, organiziranih događanja i općenito izvan pansionske ponude, kao i 20-ak tisuća postelja u hotelima viših kategorija. Osim toga za značajniji iskorak potrebno je, navode, zadržati odgovarajući omjer kvalitete i cijene, jer su europski touroperatori već upozorili da su cijene u Hrvatskoj dostigle maksimum, a da ih u zadnje dvije godine nije pratilo odgovarajuće povećanje kvalitete. Ovisno o veličini agencija pak, po procjenama UHPA-e, manje agencije u 2005. očekuju isti promet ili do 5 posto veći nego lani, dok veće agencije, zbog mogućnosti većeg ulaganja u obradu tržišta, očekuju porast 5 do 10 posto. Među trendovima koje su uočile agenije za 2005. izdvaja se bolja prodaja aranžmana s hotelskim i privatnim smještajem koje nude i dodatne sadržaje, više se traže kraći odmori/putovanja u trajanju 3, 5 i 10 dana s dolascima i odlascima tijekom tjedna, a ne samo vikendom. Sve više se traže kuće i privatni smješta u blizini obale te mali i obiteljski hoteli. Iz UHPA-e ističu i potrebu poticanja organizirane i standardizirane prodaje privatnog smještaja kao i da se poticajnim mjerama treba "natjerati" turističke zajednice, mjesna poglavarstva i privatne iznajmljivače da sadržaje i događanja koja nude u srpnju i kolovozu protegnu i na još nekoliko mjeseci u godini. To je nužno posebno zbog gostiju s tržišta koja se u Hrvatsku vraćaju tek u zadnje dvije godine ili koja prije rata nisu bilo toliko zastupljena (Francuska, Velika Britanija, Skandinavija, SAD, Španjolska, Japan), a iz kojih turisti Hrvatsku posjećuju više u pred i posezoni.
U STOCKHOLMU PROMOCIJA HRVATSKOG TURIZMA I KULTURE
U Stockholmu će se 25. i 26. veljače u organizaciji Hrvatske turističke zajednice (HTZ) održati promocija hrvatskog turizma i kulture, izvijestili su iz Glavnog ureda HTZ-a. U sklopu te promocije održat će se "Hrvatska večer" u stockholmskom hotelu Sheraton, na koju su među ostalima pozvani i predstavnici švedskih medija, touroperatera te specijaliziranih agencija za grupe, kongrese, kulturu, sport i nautiku. Njima će na toj večeri biti predstavljena hrvatska turistička i eno-gastronomska ponuda. Posebnu konferenciju za novinare (25. veljače) s radionicom (workshopom) o novostima u hrvatskom turizmu održat će državni tajnik za turizam Zdenko Mičić. Široka će se švedska publika pak s Hrvatskom i njenim turističkim potencijalima moći upoznati tijekom posebne promocije (26. veljače) u trgovačkom centru "Sturegallerian" u središtu Stockholma. Hrvatsku je prošle godine posjetilo gotovo 88 tisuća švedskih turista ili 65 posto više nego u godini prije, a nešto veći porast od 69 posto Šveđani su lani ostvarili sa 457 tisuća noćenja. I ove godine na tom tržištu, kako se doznaje od direktora predstavništva HTZ-a u Stockholmu Daria Matoševića, Hrvatska dobro stoji te se mogu očekivati dalji porasti prometa, posebno u segmentu autobusnih i avio aranžmana.
UDRUGA LJEKARNIKA: SITUACIJA S OPSKRBOM LIJEKOVA KRITIČNA
Udruga ljekarnika upozorila je u utorak da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) trenutno plaća ispostavljene račune za lijekove na recept u roku od preko 260 dana, pa je situacija s opskrbom lijekova kritična. Ukupni dug za lijekove približava se iznosu od 1,8 milijardi kuna, od čega je već dospjelo preko 780 milijuna kuna, kaže se u priopćenju udruge. "Nikada do sada dugovi nisu bili toliki, niti su sredstva toliko kasnila. Primjera radi, to znači da HZZO duguje za sve lijekove koje su njegovi osiguranici potrošili od proljeća prošle godine". Ljekarne imaju zalihe na minimumu, sve teže plaćaju režije i isplaćuju plaću zaposlenicima, a mnoge ljekarne, zbog nagomilanog duga, ne mogu dobiti sve tražene lijekove od veledrogerija. Udruga ljekarnika naglašava da je HZZO za lijekove izdane na recept dužan ljekarnama, a ne veledrogerijama ili proizvođačima. Stoga bi trebalo hitno osigurati sredstva za isplatu duga ljekarnama, kako bi se normalizirala opskrba. S obzirom na velike dugove za već isporučene lijekove, udruga smatra da je neumjesno govoriti o interventnom uvozu za što bi se moralo angažirati dodatna novčana sredstva, umjesto plaćanja već potrošenih lijekova na domaćem tržištu. Ako ima sredstava za uvoz lijekova, kako se ne može naći barem dio sredstava za djelomičnu normalizaciju opskrbe, pita se Udruga ljekarnika.
PBZ AMERICAN KARTICA UJEDNO I ČLANSKA KARTICA HUOJ-A
Hrvatska udruga za odnose s javnošću (HUOJ) i PBZ American Express sklopili su Ugovor o suradnji temeljem kojeg će American Express kartica ujedno biti i članska iskaznica HUOJ-a. Budući da kartice služe kao članske iskaznice na njima je ispod imena i prezimena člana utisnuto i ime udruge HUOJ, a moći će ih dobiti svi članovi udruge bez plaćanja upisnine i godišnje članarine za sve godine korištenja kartice dok će studenti članovi HUOJ-a dobiti posebnu Start Card, navodi se u zajedničkom priopćenju. Nova članska kartica osigurat će i dodatne pogodnosti kod tvrtki ili ustanova s kojima HUOJ već ima ili će dogovoriti poslovnu suradnju, napominje se.
8. SAJMOVI, KONFERENCIJE, FORUMI, SIMPOZIJI
MINISTAR KALMETA OTVORIO 14. SAJAM SPORTA I NAUTIKE
Međunarodni sajam Sporta i nautike, koji je otvoren u srijedu na Zagrebačkom velesajmu i koji se odvija pod sloganom "Zaplovite s najboljima", okupio je više od 350 domaćih i inozemnih izlagača. Ovogodišnju sajamsku priredbu, na kojoj će uz ostalo biti izloženo više od 200 primjeraka vrhunskih modela plovila, otvorio je ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta. Hrvatsko gospodarstvo sve više prepoznaje nautiku kao mogućnost plasmana i izvoza svojih proizvoda, ustvrdio je Kalmeta. Dodao je da sajam postao nezaobilazno mjesto okupljanja sportaša i nautičara te da posebno raduje što je ove godine više nego prije izloženo domaćih nautičkih proizvoda, plovila i opreme. Ministar je ocijenio da je Hrvatska već po mnogo čemu poznata i priznata u svijetu, ali da je po sportskim uspjesima svojih sportaša i nautičkom turizmu možda najviše. Sajam sporta i nautike predstavlja vodeći poslovni i marketinški događaj nautičke branše u zemljama jugoistočne Europe. Na sajmu nastupaju vodeće svjetske i domaće tvrtke koje će prezentirati trendove i nove programe nautičke i sportske opreme te pokazati u kojem smjeru kreće sportsko-nautička industrija
ZV: SKUP O MOGUĆNOSTIMA RAZVOJA HRVATSKE NAUTIČKE PROIZVODNJE
U organizaciji Brodarskog instituta i Zagrebačkog velesajma (ZV) u četvrtak je u sklopu 14. sajma sporta i nautike održan stručni skup o mogućnostima razvoja hrvatske nautičke proizvodnje koji je okupio 50-ak brodograditelja, projektanata i proizvođača opreme. U Hrvatskoj posluje 40-ak proizvođača malih brodica, a hrvatski su mali brodovi, prateća brodska oprema i usluge remonta sve traženiji u svijetu, rečeno je. Voditelj projektnog odjela Brodarskog instituta Mislav Brlić naglasio je da je cilj skupa pružiti potporu nautičkoj proizvodnji, koja u Hrvatskoj zadnjih godina postiže zavidne rezultate. Najavio je da će se Brodarski institut u budućnosti više posvetiti maloj brodogradnji te se u tom segmentu namjerava predstavljati pod nazivom Bi Nautika. Brlić je istaknuo da će dalji razvoj te djelatnosti biti jedino moguć uz dobro organiziranu proizvodnju i suradnju svih segmenta, od brodograditelja i proizvođača opreme do ovlaštenih institucija. Samo se tako može stvoriti proizvod koji će se cijenom i kvalitetom moći nositi sa sve većom inozemnom konkurencijom. Na skupu se razgovaralo i o novom Pravilniku za brodice i jahte. Taj će pravilnik, kako je kazao Boris Mirković iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, postati važeći od 1. ožujka ove godine, a dio je Pomorskog zakonika koji je na snazi od kraja prošle godine. Pravilnikom, koji je usklađen sa zakonskom regulativom EU-a, definiraju se uvjeti za izgradnju brodica i jahti, njihova sposobnost za plovidbu, područja plovidbe te izdavanje dozvola za plovidbu. Tu su i uvjeti za upis ili brisanje iz očevidnika brodova, detalji o broju članova posade na plovilima te načini nadzora i pregleda izgrađenih brodica.
HRVATSKOJ TREBA NACIONALNA STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVOJA
Održivi razvoj Hrvatske podrazumijeva zajedničko djelovanje javne uprave, tj. države, civilnog društva te gospodarstva, no najveću ulogu i odgovornost u tom procesu nosi država, rekla je na u četvrtak državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Višnja Jelić Mueck. Govoreći na okruglom stolu "Hrvatska prema održivom razvoju" Jelić Mueck je istaknula da je, posebice u svjetlu približavanja Hrvatske Europskoj uniji, nužno skoro donošenje nacionalne strategije održivog razvoja, što će zahtijevati i zahvate u Zakonu o zaštiti okoliša. Ta bi strategija trebala postaviti efektivan okviru za upravljanje regionalnim razvojem te omogućiti svim županijama da doprinesu održivom razvoju i gospodarskoj konkurentnosti cijele zemlje, i na taj način smanje socijalne i gospodarske razlike u razvijenosti među regijama. Među ostalim, na okruglom je stolu bilo riječi i o načinima financiranja održivog razvoja, odnosno razvoja temeljenog na zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti, koji među ostalim podrazumijeva i ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, infrastrukturu, održivo upravljanje prirodnim resursima i učinkovito korištenje energije, zaštitu i očuvanje bio-raznolikosti, održivi turizam i dr. Osim iz državnog proračuna i proračuna lokalne samouprave te sredstava međunarodnih organizacije te iz bilateralne suradnje, u financiranje takvih projekta bi se, istaknuto je, sve više trebali uključivati kompanije i poduzetnici. Prema riječima Dražena Kučana iz Raiffesenbank Austrije, financiranje održivog razvoja može se podijeliti na projekte koje financiraju razvojne banke, poput Svjetske banke ili Hrvatske banke za obnovu i razvitak te onih koje financiraju komercijalne banke i institucije.
HRVATSKE TVRTKE NA POLJOPRIVREDNOM SAJMU U PARIZU
Na 49. međunarodnom sajmu poljoprivrede u Parizu (Salon de l'Agriculture - SIA) koji će se održati od 26. veljače do 6. ožujka predstavit će se nekoliko hrvatskih tvrtki, izvjestili su iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) koja je organizator nastupa hrvatskih izlagača. Tako će na štandu veličine 12 četvornih metara svoje proizvode predstaviti tvrtke Cea-Trade d.o.o, Badel 1862, Brač fini sapuni, Gavrilović, Kraš i tvrtka SMS. Sajam u Parizu ove će godine okupiti izlagače iz više od 30 zemalja svijeta.
IZASLANSTVO HTZ-A NA OTVARANJU TURISTIČKOG SAJMA U ISTANBULU
Turistički sajam ENITT Istambul, koji je otvoren u četvrtak u tom turskom turističkom gradu, okupio je dvije tisuće izlagača iz ukupno 50-ak zemalja svijeta. Na otvaranju sajma, na kojem svoju ponudu predstavljaju i Hrvatskoj konkurentne zemlje na Mediteranu, kao što su Italija, Španjolska, Grčka i Tunis, bilo je i izaslanstvo Hrvatske turističke zajednice (HTZ), koje vodi direktor Niko Bulić. Direktor HTZ Niko Bulić susreo se sa novim turskim ministrom kulture i turizma Atillom Kogem. Razgovaralo se o turističkoj suradnji dviju zemalja, kao i mogućem nastupu Hrvatske na tom sajmu koji bi, kako je najavio Bulić, mogao uslijediti već iduće godine. U razgovorima s predstavnicima turske zrakoplovne kompanije Turkis Airlines bilo je riječi o uspostavi zračne linije između Dubrovnika i Istanbula za što, kako je naglašeno, postoji obostrani interes.
MARKETING: ZAVRŠIO PRIME 2005.
Treći trodnevni međunarodni dani marketinga "Prime 2005.", završili su u subotu u Zagrebu. Na manifestaciji je održano četrdesetak stručnih predavanja najpoznatijih hrvatskih i svjetskih stručnjaka marketinške industrije čime se "Prime" isprofilirao u najznačajniji stručni i edukacijski događaj takve vrste u Hrvatskoj, priopćio je organizator. Na skupu je tretiran dizajn kao jedan od glavnih alata za gospodarsku konkurentnost, pitanja strateškog planiranja i kreativnog dizajna, te je prikazan niz najsvježijih svjetskih iskustva iz industrije marketinga. Time je omogućeno domaćim ljudima koji se bave tim djelatnostima da dobiju nove spoznaje, rečeno je. Prime je zajednički projekt ZV-a i Hrvatske udruge reklamnih agencija, a održan je pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore. Sajam okuplja oglašivače, medije, istraživačke i produkcijske kuće i druge sudionike industrije marketinga.
SAJAM GAST U SPLITU OD 2. DO 6. OŽUJKA
Jubilarni, 10. po redu, međunarodni sajam GAST održat će se na splitskom Žnjanu od 2. do 6. ožujka uz sudjelovanje više od 600 izlagača iz Hrvatske, BiH, Slovenije, Srbije i Crne Gore, Italije, Austrije, Španjolske, Mađarske i Slovačke. GAST obuhvaća tri specijalizirana međunarodna sajma - prehrane, pića te hotelske i ugostiteljske opreme. Taj je sajam značajno mjesto susreta gospodarstvenika iz tih djelatnosti koji koriste GAST za logističku pripremu nadolazeće turističke sezone, istaknuli su na konferenciji za novinare predstavnici organizatora GAST-a Sajma Split. Direktor Sajma Split Igor Bagarić istaknuo je da je ovogodišnja sajamska manifestacija, po svim pokazateljima, za 35 posto veća od prošlogodišnje.
9. POSEBAN PRILOG
ERNST & YOUNG: MANJI POREZI OLAKŠAVAJU ZAPOŠLJAVANJE
Manji porezi na plaće i druga davanja zaposlenicima olakšavaju njihovo zapošljavanje, posebno kada je riječ o menadžerskim pozicijama ključnim za razvoj tvrtki, poruka je savjetovanja u organizaciji međunarodne konzultantske kuće Ernst & Young. Restriktivne odredbe ugovora o radu, zasnovanih na strogoj radnoj legislativi te velika porezna davanja, karakteristike su sadašnje situacije na polju zapošljavanja menadžera i uopće angažiranja kvalitetnih zaposlenika u Hrvatskoj, ocijenio je viši menadžer za poreze u Ernst & Youngu Stan Jakubek. Po njegovim riječima, pogubna za tvrtke koje žele zaposliti kvalitetne zaposlenike, posebno strance, jest činjenica da gotovo 60 posto njihovih bruto primanja moraju kroz razne poreze uplatiti državi. Zbog toga se sve više tvrtki odlučuje na davanje dodatnih pogodnosti kvalitetnim zaposlenicima, kaže Jakubek, a najčešće je riječ o isplati gotovinskih bonusa, pravu na opciju za dionice ili pak na sudjelovanje u raspodjeli dobiti poduzeća. Dobrom prilikom za oblikovanje dijela ponude ključnim zaposlenicima, sudionici skupa drže mogućnost isplate dividende tim pojedincima, na što se od početka ove godine u Hrvatskoj ne plaća porez. Tu bi mogućnost, čulo se na skupu, valjalo češće koristiti prilikom privlačenja kvalitetnih zaposlenika, menadžera, posebno stranaca.
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-686
Urednica:
Slavica Cvitanić