"Zbog nedovoljnog uvažavanja potreba pacijenata trpi i naše gospodarstvo. Većina djelatnika zaposlena je u privatnom sektoru a za obavljanje specijalističkih pregleda moraju izlaziti s radnog mjesta, zbog čega većina ima problema, umjesto da te preglede obavljaju nakon posla", rekao je Drlje na konferenciji za novinare.
Udruga hrvatskih pacijenata zatražila je takvu promjenu još u rujnu od predsjednika Vlade i drugih državnih ustanova.
Drlje smatra da bi se uvođenjem poslijepodnevnog rada za isti novac moglo obaviti više pregleda, te povećati iskorištenost prostornih i tehnoloških kapaciteta s 5-6 sati na 13-14 sati dnevno, što bi smanjilo liste čekanja.
Također bi trebalo ukinuti postojeću mogućnost da liječnici te prostore koriste poslijepodne za obavljanje svoje privatne prakse, te ravnateljima zakonski propisati obvezu organiziranja poslijepodnevnog rada.
Drlje je nezadovoljan što u izradi novog prijedloga Zakona o zdravstvenom osiguranju ne sudjeluju predstavnici pacijenata i udruga čiji članovi nisu zaposleni u zdravstvu, jer pacijenti sami najbolje mogu reći što im treba.
Kada je riječ o prevelikoj potrošnji lijekova, Drlje ističe da odgovornost za to isključivo snosi medicinska struka, a ne pacijenti.
"Lijekove ne prepisivati sami pacijenti, a porazno je da 40 posto prepisanih lijekova završi u smeću", rekao je Drlje.