U raspravi su predstavnici optužbe i obrane, Vlade RH i "prijatelji suda" razmotrili postojanje zakonskih i drugih uvjeta kako bi se suđenje u RH provelo po međunarodnim standardima.
Ključnu ulogu u cjelodnevnoj raspravi imao je prof. Davor Krapac, sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, koji je kao "prijatelj suda" (amici curiae) pružio snažne argumente da zakonodavstvo RH ima pravni okvir za preuzimanje suđenja, kao i da je sve eventualne nedostatke moguće otkloniti.
Ademi i Norac optuženi su za kršenje međunarodnog humanitarnog prava u operaciji Medački džep u rujnu 1993. , a sudilo bi im se po Kaznenom zakonu iz 1993. koji ne poznaje zapovjednu odgovornost u haškom smislu.
Članovi sudskog vijeća, kojim predsjedava sudac Alphonse Orie, izrazili su niz nedoumica vezanih uz moguću oslobađajuću presudu zbog nekažnjivosti po zapovjednoj odgovornosti, nemogućnosti kumulativnog optuživanja po zakonu RH, teškoćama sa zaštitom svjedoka, prihvatljivošću dokaza i drugih razloga.
U svom glavnom izlaganju i odgovorima na niz pitanja sudaca, prof. Krapac otklonio je te nedoumice, ističući da kazneni zakon iz 1998. omogućuje izravnu primjenu međunarodnog prava pred sudom RH, da kod razlika u zapovjednoj odgovornosti treba kreativno tumačiti zakone RH, te kako postoje dovoljne procesne ograde da se izbjegne opasnost od neprihvaćanja dokaza.
"Ključno je da vođenje postupka i donošenje presude bude sukladno hrvatskom zakonodavstvu i pravilima Haškog suda, a ne hoće li presuda biti osuđujuća ili oslobađajuća", istaknuo je. "Mislim da bi vaša odluka u ovom predmetu trebala biti laka", kazao je na kraju sucima Krapac.
Drugi "amicus", američki prof. Mirjan Damaška, nije nazočio sjednici zbog zdravstvenih razloga.
Predstavnici Vlade, prof. Željko Horvatić i Jakša Muljačić, potvrdili su da Ustav RH omogućuje izravnu primjenu međunarodnih konvencija, te da je primjena čl. 28 OKZ i Ženevskih konvencija istovjetna normama Statuta ICTY-a o zapovjednoj odgovornosti.
Tužitelj Kenneth Scott u raspravi je iznio ambivalentan stav Tužiteljstva prema ustupanju predmeta, ističući da se radi o teškim zločinima i optuženima višeg ranga, za koji bi "tužitelji željeli da se sudi u Haagu kada bi sud imao resursa i vremena".
"Vijeće može odlučiti ovako i onako", kazao je Scott, dodajući da je tužiteljica Carla del Ponte stava kako "ne može biti ni jednog prebacivanja predmeta koji bi rezultirao nekažnjivošću".
Govoreći, po drugoj strani, u prilog ustupanju predmeta citirao je izvješća Del Ponte i predsjednika ICTY-a Theodora Merona UN-u te izvješće misije OESS-a u kojima se ocjenjuje da "hrvatsko pravosuđe može uspješno procesuirati određeni broj haških predmeta, posebno obzirom na provedenu dodatnu obuku sudaca".
Tužitelj Scott, te suci Orie, O-Gon Kwon i Kevin Parker više su puta naglasili da će eventualno suđenje u RH biti izloženo nadzoru ICTY-a koji može u svakom trenutku tražiti vraćanje suđenja u Haag.
Ademijev branitelj Čedo Prodanović ocijenio je kako predmet "zadovoljava kriterije za ustupanje" jer su optuženi srednjeg i nižeg ranga. Ukazao je i na dio činjenične osnove predmeta, navodeći kako Ademi nije imao efektivnu kontrolu nad svim postrojbama HV-a u tijeku operacije Medački džep 1993. te da su u akciju bila uključena četiri generala, na čelu s Jankom Bobetkom, koji je akciju "osmislio, planirao i zapovjedao" što je opisao u svojoj knjizi.
Glede zapovjedne odgovornosti, Prodanović je kazao kako je po čl. 18. kaznenog zakona iz 1993. moguća primjena međunarodnih konvencija "ako inkriminacija nije pokrivena domaćim zakonodavstvom". No podsjetio je da je bivši zapovjednik logora Jasenovac Dinko Šakić u Hrvatskoj uspješno procesuiran po zapovjednoj odgovornosti po hrvatskom kaznenom zakonu.
Norčev odvjetnik Željko Olujić ocijenio da tužitelj Scott izražava "neopravdanu bojazan za suđenje pred hrvatskim sudom jer će ono biti objektivno, s najboljim tužiteljima, sucima i braniteljima".
Naveo je da Norcu hrvatski sud neće biti naklonjen jer je on pred njim već pravomoćno osuđen na 12 godina zatvora, ali da njemu kao časniku srednjeg ranga, što je po njegovu objašnjenju bio pukovnik u HV-u 1993., ne treba suditi u Den Haagu.
Pozivajući se na Rezoluciju 1534 UN-a, Olujić je rekao da vijeće "u svakom slučaju može donijeti odluku kojom će predmet ustupiti Hrvatskoj". Kad je riječ o zakonu, po njemu, "nema dileme, treba primjeniti onaj koji je povoljniji za optuženika, zakon iz 1993." Također je ustvrdio kako je "irelevantno hoće li presuda biti osuđujuća ili oslobađajuća", suprotno stavu glavne tužiteljice.
Za zapovjednu odgovornost, Olujić je ocijenio da se može podvesti pod hrvatske zakone, kao i cijela optužnica.
"Uz argumente koje iznose predstavnici Vlade RH i amicusi, smatram da je predmet sazrio i da ima sve komponenete da ga bez ikakve zadrške prepustite RH", rekao je Olujić.
Sudac Orie je zaključio da će vijeće naknadno, kada razmotri sve argumente iz rasprave i podnesaka, ili donijeti konačnu odluku ili zatražiti dodatne podatke, te o tome izvijestiti stranke.