"Rasprava će se održati u prisutnosti tužitelja i branitelja, ali bez optuženih. Vijeće je pozvalo predstavnike Vlade RH, te profesore Mirjana Damašku i Davora Krapca kao 'prijatelje suda' (amici curiae)'", najavio je glasnogovornik ICTY-a Jim Landale.
Tužiteljstvo bi trebala predstavljati glavna tužiteljica Carla del Ponte, koja je 2. rujna 2004. predložila ustupanje predmeta Hrvatskoj, kao prvog od sedam koliko ih je do sada predloženo za ustupanje u sklopu "izlazne strategije" ICTY-a.
Obranu generala Ademija i Norca zastupat će njihovi odvjetnici Čedo Prodanović i Željko Olujić a hrvatsku Vladu savjetnik ministrice pravosuđa prof. Željko Horvatić.
Mirjan Damaška, profesor međunarodnog prava s američkog sveučilišta Yale, održat će izlaganje o zakonskim, materijalnopravnim aspektima prebacivanja predmeta s međunarodnog kaznenog na nacionalni sud, a prof. Krapac sa zagrebačkog Pravnog fakulteta o kaznenoprocesnim aspektima ustupanja.
Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt smatra da će sudsko vijeće nakon što sasluša sve agumente odlučiti da predmet bude ustupljen hrvatskom pravosuđu jer ono, po njezinim riječima, ima i stručne i tehničke uvjete za vođenje procesa za ratne zločine.
"Imamo dobre uvjete za suđenja za ratne zločine. Nedavno je otvorena nova sudnica Županijskog suda u Zagrebu sa svom potrebnom video i drugom tehničkom opremom. Naši suci i tužitelji prošli su edukaciju uz sudjelovanje stručnjaka ICTY-a. To ni jedna druga zemlja nije prošla", izjavila je ministrica.
Sudsko vijeće u kojem su suci Alphonse Orie (predsjednik), O-Gon Kwon i Kevin Parker, u dosadašnjem je postupku u dva navrata tražilo od Tužiteljstva i drugih zainteresiranih dodatna razjašnjenja vezana uz zapovjedni rang optuženih, zakon po kojim će im se suditi u Hrvatskoj, ocjene o prihvatljivosti optužnice i dokaza ICTY-a, kažnjivost po zapovjednoj odgovornosti, zaštitu svjedoka i druga pitanja.
Posljednji takav zahtjev vijeće je 20. siječnja uputilo Tužiteljstvu, Vladi i obranama. U odgovoru Tužiteljstva, primjerice, navodi se da će im se suditi po Kaznenom zakonu RH iz 1993. po kojem je najviša kazna 20 godina zatvora, da u njemu nema zapovjedne odgovornosti u haškom smislu, ali je moguće primjeniti međunarodne konvencije.
Glede nadzora nad pripremom hrvatske optužnice na temelju ICTY-jeve, u odgovoru se navodi da će Tužiteljstvo to pozorno pratiti, te će u slučaju da utvrdi kako "nije konzistentna s haškom optužbom" tražiti da se predmet vrati ICTY-u. Predlaže se i mogućnost da hrvatska verzija optužnice bude poslana na odobrenje vijeću ICTY-a.
Odvjetnik Prodanović je rekao da će na sjednici suci "preispitivati je li naše pravosuđe sposobno suditi taj predmet". On očekuje da će suci glavninu vremena i pozornosti posvetiti saslušavanju "prijatelja suda", dok će ostali sudionici samo usmeno izložiti sažetke svojih pisanih podnesaka.
Na traženje da komentira činjenicu kako vijeće u svojim nalozima često citira kritike OESS-a na račun etničke obojenosti hrvatskih suđenja za ratne zločine, Prodanović je kazao da je u svom odgovoru naveo kako su "te primjedbe OESS-a malo neažurne i da se odnose više na ona suđenja koja su se odigravala prije, dok se sada situacija donekle popravila".
Odvjetnik Olujić kaže da su "izvješća OESS-a politička i da nemaju snagu pravnih argumenata ni pred jednim vijećem pa tako ni pred Haškim sudom". Najavio je da će se u svom izlaganju na sjednici posebno baviti tom temom.
Ocjenjujući izglede da postupak rezultira pozitivnom odlukom vijeća, Olujić je naglasio da je "nužno valjanom pravnom argumentacijom obrazložiti kako je moguće predmet iz nadležnosti ICTY-a prenijeti u nadležnost hrvatskog suda, uz jamstva da će postupak biti vođen u skladu s haškim procesnim pravilima i haškom pravdom".
"Postoji niz valjanih razloga da taj predmet bude ustupljen hrvatskom sudu", ocjenio je Olujić. Dometnuo je kako njegovom branjeniku Mirku Norcu i nije mjesto u Haagu jer je u vrijeme na koje se odnosi optužnica bio pukovnik te ne zadovoljava kriterij senioriteta iz izlazne strategije ICTY-a, po kojem se u Haagu sudi samo najvišim dužnosnicima.
Ademi i Norac optuženi su za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja počinjene protiv srpskih civila i vojnika tijekom operacije Medački džep u rujnu 1993.