U zadnje tri godine u hrvatskoj poljoprivredi više se ne koristi metil-bromid, podaci su Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Po Montrealskom protokolu razvijene zemlje moraju isključiti iz uporabe metil-bromid do kraja 2005., a zemlje s manjom potrošnjom takvih tvari, među kojima je i Hrvatska, do 2015.
U Hrvatskoj se metil-bromid koristio od 1965., a Uredbom o tvarima koje oštećuju ozonski omotač od početka ove godine njegova se potrošnja ukinula.
Najveća potrošnja metil-bromida u Hrvatskoj bila je 1991. kada je iznosila 31 tonu. Do 2000. smanjena je na 18 tona, a 2001. na devet. Od te godine nadalje metil-bromid više se nije koristio, pokazuju podaci resornog ministarstva.
Taj štetni pesticid u nas se koristio samo za raskuživanje zemljišta u proizvodnji presadnica duhana. U sklopu projekta Ministarstva, uvedeni su alternativni načini njihova uzgoja, tzv. plutajući sustavi bez metil-bromida.
Trenutno najbogatije industrijske zemlje, među kojima SAD, Njemačka, Japan i Velika Britanija, traže odgodu povlačenja iz upotrebe metil-bromida do 2006. i dulje, žaleći se da su alternative metil-bromidu skupe i neučinkovite. U Europskoj uniji od početka ove godine njegova potrošnja dozvoljena je samo za karantenu i primjenu prije otpreme.
U svijetu se metil-bromid djelotvorno koristi pri proizvodnji presadnica povrća, cvijeća, duhana i drugih kultura te za raskuživanje zemljišta od štetočina, korova i bolesti. No, njegova upotreba istodobno oštećuje ozonski omotač koji štiti Zemlju od ultraljubičastog zračenja.
Uništavanje ozonskog omotača i pojačano ultraljubičasto zračenje dovode do veće pojave malignih i benignih tumora kože, mrene očiju, te narušavanja zdravlja u cjelini. Bez provedbe Montrealskog protokola oštećenje ozonskog omotač moglo bi do 2050. biti u 10 puta gorem stanju nego sada, ističu u tome ministarstvu.