"Od osam pozvanih svjedoka tri su bivša i pet sadašnjih djelatnika Ureda predsjednika. Riječ je uglavnom o tehničkom osoblju zaduženom za snimanje i pisanje transkripata te njihovo arhiviranje, među kojima nema imena poznatih javnosti", izjavio je Devčić Hini.
Pojasnio je da bi svjedoci trebali objasniti kako su obavljeni, snimljeni i prepisani razgovori prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana s vojnim vrhom uoči akcije Oluja 1995.
Osim toga svjedoci bi trebali pojasniti i okolnosti pod kojima su sporni transkripti nastali, odnosno tko je bio na spomenutom sastanku, kada je on održan i slično, dodao je Devčić.
Na pitanje zašto kao svjedoci nisu pozvani i sudionici sastanka, odnosno, pripadnici ondašnjeg državnog vrha, Devčić je rekao da može saslušati samo one osobe koje mu je predložilo tužiteljstvo.
Nakon što sasluša pozvane svjedoke istražni će sudac spis vratiti zagrebačkom Općinskom državnom odvjetništvu, koje je saslušanje zatražilo nakon što su odvjetnici odbjeglog generala i haškog optuženika Ante Gotovine zbog navodnog krivotvorenja transkripata podigli kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja.
Nakon podizanja kaznene prijave, u listopadu 2004,. jedan od Gotovininih odvjetnika Hini je izjavio da je odvjetnički tim to učinio jer smatraju da je netko preinačio originalne transkripte. "Za to imamo i dokaze koje ćemo dostaviti tužiteljstvu", kazao je odvjetnik Ivo Farčić, pojasnivši da se dokazi temelje na izjavama nekoliko sudionika brijunskog sastanka. Dijelove tih transkripata u listopadu je objavilo nekoliko hrvatskih medija.
Gotovinini odvjetnici tvrde da je na njima Haški sud temeljio optužbe o "zločinačkom pothvatu" s namjerom protjerivanja srpskih civila iz okupiranih dijelova Hrvatske.
Haško tužiteljstvo je, prema pisanju medija, u posjedu brijunskih transkripata još od 2000., a dvije godine kasnije su uvedeni kao dokaz na haškom suđenju Slobodanu Miloševiću.
Ukoliko se utvrdi da je netko krivotvorio dokumente, za koje mediji tvrde da su temelj haške optužnice protiv generala Gotovine, ali i Ivana Čermaka te Mladena Markača, mogao bi odgovarati za kazneno djelo "krivotvorenja isprava", za koje je predviđena zatvorska kazna do pet godina.