Ante Žužul, član Programskoga vijeća HRT-a, u tekstu naslovljenom "HRT u kružnici apsurda" tvrdi kako Hrvatska televizija "nije ni javna, ni nacionalna".
Želi li tko postati gospodar javnosti, kako napominje, potrebno je da uđe u hijerarhiju HRT-a jer će tako "postati vlasnik prava i na vijest, i na cenzuru".
"Pravo na vijest imaju samo oni s vrha ozakonjene piramidalne hijerarhije HRT-a, koji svoj izbor vijesti brane slobodom novinarstva", napominje dodajući da ako se netko usudi kritizirati program i uređivačku politiku HTV-a, Ravnateljstvo i hijerarhija brane se poznatom demokratskom doskočicom o zaštiti slobode novinarstva ili novinarske slobode.
Po njegovim riječima HRT je ozakonjeni centar otuđene moći kojim upravlja Ravnateljstvo, koje odgovara samo sebi.
Navodi da iako je osnivač HRT-a Republika Hrvatska, a osnivačka prava ima Vlada, te iako se Hrvatskom saboru podnose godišnja izvješća, "nitko nema prethodno pravo kontrolirati poslovanje".
"Jedinstven je to slučaj u poslovnom svijetu da o proračunu nacionalne televizije u iznosu čak milijardu i tristo dvadeset milijuna kuna ne odlučuje vlasnik, nego autonomno menadžment", tvrdi Žužul. Zakon o HRT-u naziva "samoupravnim", koji su, po njegovim riječima, osmislili kreatori novokulture, nudeći kompleks identiteta u zamjenu za ideologiziranu nadnacionalnu elitu.
Akademik Vladimir Paar vidi najveći programski problem javne Hrvatske televizije u pretjeranoj orijentaciji na crnu kroniku, senzacionalizam, komercijalizaciju, besperspektivnost i negativnosti.
"Javna televizija mora biti u funkciji razvoja privrede i društva zasnovanih na obrazovanju, znanosti i kulturi, kao ključnih nacionalnih interesa", piše Paar u tekstu "Je li prioritetni cilj javne televizije komercijalizacija ili razvoj Hrvatske i nacionalni interesi?".
Književnik Miro Gavran smatra kako je za našu sveukupnu kulturu bitno postojanje jedne kvalitetne javne televizije, kojoj će prvi kriterij biti kvaliteta - njegovanje hrvatske riječi, hrvatske kulture, podizanje obrazovne razine stanovništva ...
"Jednom riječju: afirmacija naših izvornih kulturnih i društvenih vrijednosti, a ne utrka za gledateljima pod svaku cijenu", tvrdi u tekstu "Kada javna televizija imitira komercijalnu".
Gavran izražava nadu kako još kod nas postoji intelektualna i kulturna elita koja je u stanju upozoriti na neželjene procese "srozavanja razine HTV-a".
U "Republici" (1/2005.), koja izlazi 61. godište, tekstove o televiziji objavljuju i Roman Karlović "Televizija vs. Internet" te Goran Tribuson "Kako izbjeći štetu...?"