Popise birača, pojasnio je novinarima Nikola Vuljanić, vodili bi uredi državne uprave u županijama koji vode i registre, odnosno popise svih građana.
Matični uredi, MUP, diplomatsko-konzularna predstavništva, morali bi ažurno dostavljati podatke potrebne za promjene popisa birača.
Popisi birača vodili bi se korištenjem istog računalnog programa u cijeloj državi, bili bi umreženi i za potrebe nadzora centralizirani u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP-u).
U DIP-u bi se formirali i vodili popisi birača za inozemstvo.
Novost je, kaže Vuljanić, da bi svi građani, stranke i svi sudionici u izborima imali pravo uvida u popise birača i pravo dobiti izvode iz popisa.
Novi bi zakon za sve birače propisao jednak način naknadnog upisa na birački popis, a uvele bi se i prekršajne kazne za kršenje zakona. Kazne bi se, naveo je Vuljanić, u nekim slučajevima kretale od dvije do deset tisuća kuna.
Svjestan malih izgleda da se novi zakon primjeni već na svibanjskim lokalnim izborima, Željko Kurtov (HNS) tumači kako se Klub odlučio predložiti ga sada zbog aktualnosti teme, ali i kako bi dao vremena drugim klubovima da razmisle o predloženom zakonu.