Tim dokumentima, koje su podržali svi saborski klubovi, definiraju se dugoročni ciljevi, opća načela i kriteriji za rad i razvoj sustava službene statistike.
Planirani razvoj statističkog sustava temelji se na potrebi domaćih i međunarodnih korisnika statističkih podataka, te zadaća koje pred službenu statistiku postavlja priključivanje Hrvatske Europskoj uniji.
Svi klubovi istaknuli su potrebu razvoja statističkog sustava, posebno zbog unapređenja društvenog života u razdoblju pridruživanja EU, ali i zbog ostvarivanja drugih nacionalnih ciljeva.
Katarina Fuček (HDZ) naglasila je da statistički sustav treba omogućiti svim korisnicima objektivnu sliku društvenih i drugih pokazatelja, koji, temeljeni na činjenicama, mogu potaknuti razvoj brojnih društvenih i gospodarskih područja.
SDP-ovac Ljubo Jurčić rekao je da se službena statistika mora zasnivati na strategiji društvenog i gospodarskog razvoja, koju, upozorava, Vlada još nije donijela.
"Bez te strategije radila bi se istraživanja koja nikome nisu korisna", ocijenio je Jurčić, istaknuvši potrebu da se kroz statistiku organizira prikupljanje podataka na temelju kojih bi se procjenjivali učinci pristupanja Hrvatske EU. To bi, kaže, ojačalo pozicije hrvatskog pregovaračkog tima.
Šemso Tanković je u ime Kluba nacionalnih manjina izrazio nepovjerenje prema Državnom zavodu za statistiku, prozvavši tu instituciju da stavlja politiku iznad struke.
Kao glavnu zamjerku naveo je to što je iz popisa stanovništva 2001., kako kaže, gotovo 20 tisuća Bošnjaka namjerno upisano kao muslimani, kako bi im se, tvrdi, uskratila mogućnost da iskažu svoju etničku pripadnost.
"Musliman znači pravovjernik, pa je lansirana nacija pravovjernika", rekao je Tanković, koji velikim propustom službene statistike smatra i to što nije objašnjeno kako je u samo deset godina (od 1991. do 2001.) u Hrvatskoj "nestalo" 56,4 posto pripadnika nacionalnih manjina.