GfK kretanje prihoda i troškova hrvatskih kućanstava redovito prati još od 1993., a presjek stanja za prošlu godinu rezultat je istraživanja provedenog u drugoj polovici prosinca 2004. na reprezentativnom uzorku od 1.000 kućanstava.
Ti rezultati pokazuju da su procijenjeni potrebni prihodi još uvijek značajno veći, preko 40 posto, od ostvarenih.
Prema rezultatima istraživanja, tek oko 6 posto kućanstava ima prihode veće od potrebnih, a još približno 12 posto prihode točno koliko im treba. Proizlazi da četiri petine (82 posto) kućanstava ima problema s pokrivanjem svojih troškova, navode iz GfK, napominjući da se taj raskorak između raspoloživog i potrebnog, dosta spretno, često pokriva upravo korištenjem 'plastičnog' novca, odnosno kartica.
Iz GfK također navode kako je udio kućanstava kojima ostvareni mjesečni prihodi nisu dovoljni za ostvarenje potreba, od oko 80 posto, gotovo jednak kroz zadnje tri godine.
Ostvareni prošlogodišnji prihod na istoj je razini kao i godinu prije, a visina potrebnih prihoda se smanjila za oko 6 posto u odnosu na godinu ranije, što, ocjenjuju u GfK, pokazuje kako se financijska situacija donekle popravlja jer se raskorak između mogućnosti i potreba smanjuje.
Rezultati istraživanja pokazuju da hrvatska kućanstva još uvijek trećinu svojih prihoda (33 posto) troše na hranu i piće.
Kada se tome dodaju još i troškovi stanovanja (režije), proizlazi da i dalje polovica prihoda ide na zadovoljenje najosnovnijih egzistencijalnih potreba, navode iz GfK, dodajući da je, sve dok udio troškova za hranu i piće ne padne ispod 20 posto, teško govoriti o stvarno boljoj razini životnog standarda.
Istraživanje je također pokazalo da oko tri četvrtine kućanstava ili oko 80 posto kućanstava ima redovite troškove za mobilni telefon, 76 posto za medicinske usluge, 61 posto za neke oblike kulture i zabave ili rekreacije, 59 posto kućanstava imalo je u prošloj godini trošak vezan uz trajna potrošna dobra, 48 posto troškove vezano uz obrazovanje, ali tek oko 24 posto stavljalo je redovito nešto na štednju (u banci i, ili kod kuće).
Podatci pokazuju da su kućanstva, koja su imala takvu vrstu troška, u prosjeku mjesečno za medicinske usluge troše preko 163 kune. Trošak za fiksni i mobilni telefon kreće se u prosjeku oko 446 kuna mjesečno, na duhan i cigarete oko 434 kune, a na obrazovanje oko 425 kuna mjesečno.
Iz GfK ističu da o ozbiljnoj financijskoj situaciji kućanstava i u ovoj godini, govori i podatak iz Potrošačkog testa, jer oko 30 posto kućanstava očekuje težu financijsku godinu i oko 40 posto procjenjuje da će opće gospodarsko stanje ipak biti gore.
Prema tim podatcima za ovu godinu, gotovo 30 posto kućanstava smatra da kupovinu trajnih dobara za kućanstvo treba odgoditi, čak 70 posto iskazuje kako je sada nepovoljno vrijeme za štednju.
Potrošački test također pokazuje da približno 40 posto kućanstava izjavljuje da jedva sastavlja kraj s krajem, 12 posto već je počelo smanjivati dosadašnju štednju, a 20 posto ih se mora i zaduživati.